Kongres je u srijedu smijenio dotadašnjeg predsjednika pod pritiskom tisuća prosvjednika koji su zahtijevali Gutierrezovu ostavku zbog pokušaja preuzimanja kontrole nad Vrhovnim sudom.
"Danas ulazimo u legalnost propisanu Ustavom koji ćemo neograničeno poštovati i danas obnavljamo domovinu", rekao je u prvome obraćanju novinarima Palacio, citira ekvadorski El Universo.
Sličnim obećanjem o obnovi zemlje nastupio je i Gutierrez 2003., no morao je izbjeći a azil mu je ponudio Brazil, izvještavaju mediji.
Palacio, dotad potpredsjednik (66), u prvom se obraćanju novinarima predstavio kao obični liječnik (kardiolog) spreman služiti domovini te najavio da se neće dati manipulirati.
Otklonio je i pozive za raspuštanjem Kongresa jer nije diktator, a umjesto toga je pozvao na mir i obnovu zemlje u kojoj će se odsad vlast jasno dijeliti na izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu.
Upravo je miješanje u pravosudnu vlast skupo stajalo Gutierreza kojega je oporba optužila za diktaturu jer je u prosincu 2004. u Vrhovni sud postavio svoje suce koji su odbacili optužbe za korumpiranost protiv bivšeg predsjednika Abdale Bucarama, inače Gutierrezova ključnog političkog saveznika.
Taj je potez potaknuo ulične nerede koji su postali i siloviti zadnjih dana s najmanje dvoje mrtvih, a pravi je preokret nastao kada su oružane snage Gutierrezu otkazale poslušnost.
Gutierrez je od 1997. treći po redu predsjednik srušen masovnim prosvjedima u toj zemlji pet puta većoj od Hrvatske bogatoj naftom koja čini 40 posto njezina izvoza. Ali i Gutierrezov je mandat počeo najavom temeljite obnove zemlje, podsjeća dnevnik El Comercio.
"Niti je obnovio zemlju niti umro u pokušaju da to učini", piše dnevnik i zaključuje da je Gutierrez pao jer je morao platiti cijenu samoubilačke odluke da podupre svoga prethodnika Bucarama umjesto da ga izruči sudu te mu je oporba uskratila kratkotrajni mir.
Analitičar Jorge Leon drži da je impresivna reakcija naroda na ulicama baš odraz frustracije zbog neuspjelih prethodnih pokušaja reforme zemlje.
"Prosvjedi koji su prethodili rušenju (bivših predsjednika) Bucarama i Jamila Mahuada nisu donijeli konačnih rezultata. Bila je to samo smjena tipa 'Sjaši Murto da uzjaši Kurto' u kojoj je tradicionalna politika kapitalizirala nezadovoljstvo naroda kojeg su vodili socijalni pokreti i čelnici tradicionalnih političkih stranaka. Takav se scenarij ponovio i Gutierrezu".
Krajem 90-ih Ekvador je doživio najtežu gospodarsku krizu izazvanu prirodnom katastrofom i naglim padom cijena nafte.
Da bi se suprotstavila hiperinflaciji vlada je počela dolarizaciju i uspjela donekle stabilizirati gospodarstvo. Gutierrezova vlada (došla na vlast 2003.) nije uspjela provesti porezne reforme i restrukturirati državne tvrtke kako bi zemlja bila manje izložena oscilacijama cijena nafte i financijskim krizama. Ekvador, u kojem je 80 posto ispod granice siromaštva, tranzitno je područje za krijumčare narkotika (iz Kolumbije i Perua).