WASHINGTON
Hrvatski financijski čelnici okupili su se u petak u Washingtonu gdje će ovaj vikend sudjelovati na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
U hrvatskom izaslanstvu su, među ostalim, ministar financija Ivan Šuker, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski te predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Hrvatsko izaslanstvo će u naredna dva dana s drugim svjetskim financijskim čelnicima razmijeniti gledišta o kretanjima u svjetskom gospodarstvu, za koje se očekuje snažan rast u ovoj i idućoj godini, uz opasnost koju predstavlja rast kamatnih stopa i cijena nafte. Analizirati će se i napori za olakšavanje dugova siromašnim zemljama.
Očekuje se da će na redovitim konzultacijama hrvatskih financijskih čelnika s dužnosnicima Svjetske banke i MMF-a biti razmotreno stanje hrvatskog gospodarstva i financija i programi Svjetske banke za potporu Hrvatskoj.
MMF prognozira da će gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine, kao i lani, dosegnuti 3,8 posto, a da će se u 2006. povećati na 4,5 posto. Procjenjuje da će inflacija ove godine biti na razini od 2,7 posto, a u idućoj usporiti na 2,5 posto.
BEIRUT
Libanonski predsjednik Emile Lahud imenovao je u petak Najiba Mikatija, bivšeg libanonskog ministra kojeg smatraju bliskim Siriji, na dužnost premijera koji bi trebao voditi vladu do izbora u svibnju. Tijekom prethodnog glasovanja u libanonskom parlamentu Mikatiju je 58 od 129 zastupnika dalo potporu. Takmac Mikatiju bio je ministar obrane kojemu istječe mandat Abdel Rahim Murad koji je također blizak Damasku, ali je dobio manje zastupničkih glasova od premijera.
Prema odredbama libanonskog ustava, predsjednik Emile Lahud treba izabrati kandidata koji dobije najviše glasova u Zastupničkom domu. Libanon nema vladu otkako je Omar Karame dao ostavku 28. veljače, dva tjedna nakon početka političke krize koju je izazvalo ubojstvo njegova prethodnika Rafika Haririja u središtu Beiruta. Hariri se koncem prošle godine pobunio protiv sirijskog skrbništva.
MINSK
Vrhovni sud Bjelorusije u petak je donio odluku o zatvaranju najpoznatijeg bjeloruskog neovisnog instituta za istraživanje javnog mišljenja. Neovisni institut za društveno-ekonomska i politička istraživanja izazvao je uzbunu u administraciji predsjednika Aleksandra Lukašenka sugerirajući prošlog listopada da je Lukašenko na referendumu dobio ispodpolovičnu potporu.
U odluci Vrhovnog suda prihvaća se pritužba bjeloruskog ministarstva pravosuđa da je institut prekršio vlastite statute. Sud je rekao da je institut nepravilno koristio svoje pravno ime, dao lažnu adresu svog sjedišta i počinio druge prekršaje. Na presudu ne postoji mogućnost žalbe.
Institut je u petak prethodno objavio istraživanje koje pokazuje da Bjelorusi ne vjeruju u izbijanje pobune poput one u Ukrajini uslijed koje je srušena tamošnja vlada. Naime, više od 60 posto ispitanih ne vidi mogućnost izbijanja prosvjeda koji bi primorali Lukašenka na odstupanje, a samo 22 posto vjeruje da bi masovna akcija mogla dovesti do promjene.
Lukašenko je tri puta mijenjao ustav kako bi povećao svoje ovlasti i zadržao se na vlasti. Ishod referenduma kojeg je sazvao u listopadu 2004. omogućuje mu da se kandidira i za treći predsjednički mandat na izborima 2006. godine.
DEN HAAG
Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) u petak je podnijelo zahtjev za povlačenje optužnice protiv bosanskog Srbina Gorana Borovnice, za kojeg dulje vrijeme postoje informacije da je mrtav, i to gotovo 10 godina.
Smrt optuženika Borovnice utvrđena je "službenim dokumentima i pravosudnim postupkom u Republici Srpskoj" navodi se u podnesku Tužiteljstva upućenom predsjedniku ICTY-a, američkom sucu Theodoru Meronu. U podnesku se ističe kako je Tužiteljstvo unatrag nekoliko godina provjeravalo informacije da "Borovnica živi u Republici Srpskoj pod drugim identitetom, ali da nije utvrđeno ništa što bi proturiječilo realitetu njegove službeno potvrđene smrti". Tužiteljstvo napominje da ostavlja mogućnost reaktiviranje optužnice ako se kasnije utvrdi da je Borovnica živ.
Majka Gorana Borovnice u više je navrata izjavila je da je njezin sin poginuo krajem 1995. godine, što su objavili mediji u Srbiji i srpskom entitetu u BiH.
U veljači 1995. Borovnica je optužen zajedno s Duškom Tadićem prvim optuženikom kojem je suđeno u Haagu, a u prosincu te godine izdvojen je u posebnu optužnicu u kojoj ga se tereti za ubojstvo četiri bošnjačka zatočenika Omarske.
BUKUREŠT
Rumunjska planira ući u Europsku uniju do 1. siječnja 2007. i odbacuje mogućnost da taj cilj mogu ugroziti politički razlozi kao što je referendum o europskom ustavu u Francuskoj, ocijenio je u petak rumunjski predsjednik Trajan Basescu razgovarajući s novinarima.
"Čak i ako Francuska ne prihvati ustav, proces integracije Rumunjske neće se mijenjati niti će biti ugrožen", ocijenio je on. "Ne vjerujem da će Francuska negativno glasovati o ustavu", dodao je Basescu unatoč nedavnim anketama koje na referendumu 29. svibnja predviđaju pobjedu protivnika ustava EU-a. Po njegovu mišljenju, jedini čimbenik koji može na godinu dana odgoditi prijam njegove zemlje u Uniju, uz uvođenje zaštitne odredbe, je nemogućnost Rumunjske da ispuni obveze.
Rumunjska i Bugarska trebaju ugovor o prijamu u EU potpisati 25. travnja. No dvije zemlje trebaju nastaviti s pripremama do 1. siječnja 2007., zbog čega bi dvadeset petorica mogla odlučiti da na godinu dana, do siječnja 2008., odlože ulazak jedne, ili pak obiju zemalja.
WASHINGTON
Milijuni Amerikanaca požurili su u posljednji trenutak ispuniti porezne prijave kako bi ih uspjeli poslati do petka u ponoć kada je istekao rok za njihovo slanje.
Ni ove godine to neće biti lak posao i zahtijevat će dosta vremena zahvaljujući kompliciranosti američkog poreznog zakona. Kako procjenjuje američka porezna uprava Amerikanci utroše 6,6 milijardi sati kako bi ispunili porezne prijave. Udruga poreznih obveznika procjenjuje da je pojedinom Amerikancu potrebno 26 sati i 48 minuta da obavi cijeli posao.
Kao i drugdje, tako i u SAD-u mnogi čekaju posljednji trenutak da bi izvršili svoje obveze prema državi. U anketi, provedenoj krajem prošlog tjedna, pokazalo se da 14 posto građana nije još ni počelo pripremati porezna izvješća za 2004. Od 120 milijuna prijava koliko ih se očekuje samo 88 milijuna bilo je podneseno do prošloga petka. Sve više Amerikanaca u tom poslu koristi Internet. Po prvi put ove godine više od polovine poreznih prijava u Sjedinjenim Državama bit će podneseno elektronskim putem, očekuje porezna uprava.
Američki predsjednik George W. Bush i njegova supruga Laura već su podnijeli svoje porezne prijave i o tome izvijestili javnost. Bushovi su za prošlu godinu prijavili oporezivi prihod od 672.788 dolara na koji su platili 207.307 dolara poreza, objavila je u petak Bijela kuća.
Porez američkog predsjednika i prve dame nešto je niži nego za prethodnu poreznu godinu kada su prijavili 822.126 dolara prihoda i platili 227.490 dolara poreza. Bushovi su kao prihod prijavili predsjednikovu godišnju plaću od 400.000 dolara i prihod od zaklada koje drže njihovu imovinu.
MOSKVA
Petorica pripadnika ruskih specijalnih postrojba i sedmorica pobunjenika ubijeni su u petak u Čečeniji, pišu tamošnji mediji, u najvećem sukobu o kojemu izvješćuju glasila otkako je prošlog mjeseca ubijen pobunjenički vođa Aslan Mashadov.
Specijalne postrojbe razmjenjivale su vatru sa skupinom pobunjenika koji su se skrivali u stambenoj četvrti u čečenskoj prijestolnici Groznom, javlja novinska agencija Interfaks. "Operacija je u ovom trenutku završena", prenosi agencija izjavu dužnosnika u čečenskom ministarstvu unutarnjih poslova. Neka su glasila objavila da je u pucnjavi ranjeno nekoliko stanovnika te četvrti.
Dužnosnik u čečenskom ministarstvu unutarnjih poslova izjavio je za Reuters da ne može potvrditi te podatke.
Mashadov, predsjednik čečenskih pobunjenika, ubijen je prošlog mjeseca u operaciji ruskih specijalnih snaga.
PRIŠTINA
Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova objavio je u petak navečer da će nedjelja, dan kada će biti pokopan Enver Haradinaj, bivši istaknuti borac Oslobodilačke vojske Kosova i brat bivšeg premijera Kosova Ramusha Haradinaja, biti dan žalosti na Kosovu.
"U povodu ubojstva borca za slobodu Oslobodilačke vojske Kosova, Envera Haradinaja predsjednik Kosova Ibrahim Rugova je proglasio nedjelju, dan pogreba, danom žalosti za cijelo Kosovo", stoji u priopćenju iz ureda kosovskog predsjednika.
Enver Haradinaj, bivši borac Oslobodilačke vojske Kosova ubijen je iz vatrenog oružja u petak oko 15 sati u blizini sela Raushiqa kod Peći na zapadu Kosova. Policija još uvijek nije objavila nikakve dodatne podatke o ovom ubojstvu.
ABIDJAN
Pobunjenici iz Novih snaga u Obali Bjelokosti vratili su se u vladu Seydoua Diarre, sukladno mirovnom ugovoru iz Pretorije.
Pobunjenici su napustili vladu nacionalne pomirbe u ožujku 2004.
Vlada Seydoua Diarre sastala se u u Abidjanu, gospodarskoj prijestolnici zemlje, nakon prvog susreta između vojnih zapovjednika dviju strana od mjeseca studenog, kada je ofenziva vladinih snaga narušila primirje koje je bilo ugroženo 18 mjeseci. Sukladno ugovoru iz Pretorije od 6. travnja o "izravnom i konačnom prekidu neprijateljstava", pobunjenici iz Novih snaga obvezali su se da će predati oružje, a na sjednici održanoj u četvrtak trebao se postići pomak u svezi s tim pitanjem.
Ugovorom iz Pretorije južnoafričkom predsjedniku Thabu Mbekiju, posredniku Afričke unije, prepušta se briga oko donošenja odluke o uvjetima za izbor predsjednika koji je uzrok krize u Obali Slonovače.
Kriza je izbila u rujnu 2002. nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. Pobunjenici su zauzeli sjever zemlje, dok vladine snage nadziru jug.
WASHINGTON
Američke vlasti će u svibnju uvesti novi sustav koji će laserskim zrakama upozoravati pilote koji prodru u zonu ograničenog letenja oko glavnog grada Washingtona.
Zapovjedništvo sjevernoameričke zračne obrane (NORAD) aktivirat će lasere smještene na tlu svaki put kada zrakoplov ili helikopter neovlašteno uleti u ograničenu zonu letenja koja okružuje tri velike washingtonske zračne luke. Laserske zrake, koje će bljeskati crveno-crveno-zeleno, bit će lako vidljive i neškodljive su za oči, rekao je NORAD. Signali će biti usmjereni samo na zrakoplov koji prekrši zonu letenja i neće ih se moći vidjeti iz drugih letjelica ili na tlu.
Nakon terorističkih napada otetim zrakoplovima na SAD 11. rujna 2001. američke su vlasti strogo ograničile zračni promet u prostoru oko Washingtona. Nadaju se da će brza reakcija zalutalih pilota na lasersko upozorenje zadržati lovce na zemlji i tako uštedjeti desetine tisuća dolara koliko košta svako njihovo polijetanje. Piloti koji se ne obazru na upozorenja i ostanu u zabranjenom prostoru mogu biti i oboreni.
Neovlašteni upadi u zonu ograničena letenja su uobičajena pojava. NORAD navodi da se to događa dva do tri puta dnevno obično od strane pilota koji nisu upoznati s ograničenjima ili skrenu s planiranog puta.
LIMA
Peruanska policija zaplijenila je više od tonu kokaina iz prostorija Peruanske brodske kompanije i uhitila deset osoba za koje se sumnja da su drogu krijumčarili u SAD skrivenu u pošiljkama smrznutih liganja, objavile su u petak peruanske vlasti.
Jedan od uhićenika je 74-godišnji Corla Fish, glavni dioničar brodske kompanije u kojoj je droga pronađena, izvijestilo je Ministarstvo unutarnjih poslova, no nije rečeno kada je kokain zaplijenjen i kolika je njegova vrijednost na narko tržištu. Krijumčari su kokain nabavljali u središnjem i južnom Peruu i slali ga u SAD pakiranog u pošiljke smrznutih liganja. Policija je lani također otkrila veliku pošiljku droge skrivene u smrznutim lignjama.
Peru je nakon Kolumbije najveći svjetski proizvođač kokaina.