"Prošlog prosinca, djelomice i radi političke ravnoteže u pitanju otvaranja pregovora s Turskom, EU je pristao početi slične pregovore s Hrvatskom 17. ožujka ali samo ako se ocijeni da Hrvatska u potpunosti surađuje sa sudom u Haagu, podsjeća list te najavljuje da će, s obzirom da taj uvjet nije ispunjen, ministri vanjskih poslova Europske unije donijeti odluku o dogodi pristupnih pregovora s Hrvatskom.
"Takav je pritisak razborit i odgovarajući, ako je Hrvatska u mogućnosti udovoljiti" o čemu ocjenu daje glavna tužiteljica suda u Haagu, piše list i nastavlja: "Važno je da gonjenje osumnjičenih zločinaca iz jugoslavenskih ratova devedesetih godina ne potkopa politiku EU-a prema Balkanu u 21. stoljeću. No ključni dio te politike upravo je da se izvrši pravda u Haagu kao korak prema pomirenju nužnom da se zemlje bivše Jugoslavije integriraju u EU". U tom je smislu došlo do napretka, ocjenjuje list i podsjeća na izručenja optuženika iz Srbije a posebice pozitivnim ocjenjuje reakciju kosovskog premijera Ramusha Haradinaja na podizanje optužnicu protiv njega.
"S obzirom na ponašanje kosovskog čelnika, dopustiti Hrvatskoj da pod tepih gurne slučaj Gotovina mirisalo bi na dvostruka mjerila. To bi bilo lakše da su zemlje EU-a cinično htjele hrvatsko pristupanje povezati s turskim. Neki u prohrvatskom taboru, poput Austrije, najviše su se protivili ulasku Turske. One se vrijeđaju na mogućnost da islamska Turska pregovore o pristupu počne prije katoličke, i nekada habsburške, zemlje poput Hrvatske. Čak i ako Hrvatska pregovore počne nakon Turske ona može ući u Uniju godinama prije Ankare. Razmjerno mala i bogata Hrvatska lak je kandidat za članstvo u EU u svakom pogledu osim u pitanju Gotovine. Zagreb sada može birati hoće li predati generala ili dokazati Bruxellesu i Haagu da je taj čovjek izvan njegovog dosega", zaključuje se u komentaru Financial Timesa.