Odluka o odgodi pregovora razočarat će vlasti u Zagrebu koje su se nadale "zelenom svijetlu" za početak pregovora "ali za to mogu kriviti samo sebe", piše list i podsjeća na ocjenu Carle del Ponte da Hrvatska ne čini sve kako bi uhitila i izručila generala Antu Gotovinu sudu u Haagu, te da je čak i sabotirala lov na njega.
"Hrvatska nespremnost da ispuni naloge Haškog suda u oštrom je kontrastu s rastućom suradnjom Srbije koja čeka pozitivno izvješće o njenoj sposobnosti za članstvo u EU-u", piše list podsjećajući na izručenje srbijanskih generala Haagu. List podsjeća i na najavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će se i on predati sudu.
"Hrvatski premijer Ivo Sanader je upozorio da povezivanje priključivanja EU-u s Gotovinom ohrabruje protueuropske osjećaje. Ako je to tako, neka bude", piše The Guardian i nastavlja:
"Članstvo u EU zahtijeva pristajanje na temeljne vrijednosti koje uključuju vladavinu prava i poštivanje ljudskih prava. Možda bi bilo previše očekivati da se Hrvatska suoči sa svojom šarolikom prošlošću dok je autoritarni režim Franje Tuđmana bio još uvijek na vlasti. No od nove vlasti očekivanja su veća. Austrija, Mađarska, Italija i Slovenija, hrvatski susjedi i također katolici, bile su u krivu što su tražile da pregovori krenu bez obzira na slučaj Gotovina. Njemačka, čije je priznanje neovisne Hrvatske pomoglo ubrzati početak rata 1992. godine, s pravom je zatražila punu suradnju s UN-ovim sudom.
Razočaranje Hrvatske podsjetnik je da je EU još uvijek snažan magnet stabilnosti i napretka. Turska kandidatura za članstvo ovisi o nastavku unutarnjih reformi, europske ambicije Bosne ovise o izručenju njezinih odbjeglih ratnih zločinaca, svih deset država koje su se u svibnju pridružile Uniji ispunile su stroge gospodarske i političke kriterije, kao što će i Rumunjska i Bugarska koje su sljedeće na redu. Ne može biti iznimaka. Hrvatska mora pogledati u oči svojoj prošlosti prije no što će moći uživati u europskoj budućnosti".