Oko 200 Jurkićevih radova prvi je put nakon više od 60 godina izloženo u Hrvatskoj, a neki se značajni radovi prvi put pokazuju u Hrvatskoj, poput "Vila naroda moga", "Visoravan u cvatu" i "Put u vječnost".
Izložba je označena kao retrospektivna i revalorizirajuća, jer je pokazano "ono što je najbolje u Jurkićevu djelu".
Jurkić je opsesivno posvećen krajoliku, uglavnom bosanskom, ali i primorskom, te pripada i hrvatskom i bosansko-hercegovačkom slikarstvu. Izgradio je načela u kojima je dosegao vrhunac; sve je podredio osjećaju cjeline, bez ijedne krive note, ocijenila je dr. Reberski.
Kako je naglasila, Hrvatska mu je javnost ostala dužna, jer je nakon zagrebačke izložbe 1934., kad su ga napali s pozicija socijalno angažiranog slikarstva, Jurkić prestao izlagati u Hrvatskoj, te prestao samostalno izlagati uopće.
Izložbu je otvorila pomoćnica ministra kulture Branka Šulc i rekla da se Jurkićeva prisutnost ogleda, ne samo kroz izložene radove, nego i kroz život galerije "Gabrijel Jurkić" u Livnu, kroz novu suradnju između BiH i Hrvatske te kroz koncepciju rada "Klovićevih dvora".
Ivanka Reberski zahvalila je kritičaru Milošu Radiću iz Sarajeva, najvećem Jurkićevu poznavatelju, za suradnju na pripremi izložbe.
Gabrijel Jurkić (1886.-1974.) u rodnom Livnu završio je osnovnu školu, a zatim dvije godine pohađao Srednju tehničku školu u Sarajevu. Neko se vrijeme privatno školuje u Zagrebu kod B. Čikoša i M. Crnčića, zatim upisuje Privremenu višu školu za umjetnost i obrt u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti završava u Beču 1909., a potom se u specijalnoj školi na toj Akademiji posvećuje "studiju umjetnosti bosanske historije".
Izlaže od 1907., a posebno opsežna bila mu je peta samostalna izložba u Zagrebu 1922., s čak 226 slika iz ciklusa "Zima".
Gabrijel Jurkić imao je 18 samostalnih izložaba, od čega svega sedam za života, te 38 skupnih.
Godine 1956. sa suprugom Štefom povlači se u samostan Goricu u Livnu, gdje je 1971. zbog sljepoće prestao slikati.
Na otvaranju izložbe, koja će se moći razgledati do 17. travnja, bili su premijer Ivo Sanader, ministar kulture Božo Biškupić i brojni drugi visoki gosti.