ZAGREB - Domaći konzorcij gradit će dionicu Dugopolje-Ploče na autocesti Zagreb-Split-Dubrovnik dugoj 97 kilometara, a ponuda konzorcija u iznosu 4,98 milijardi kuna na natječaju je izabrana kao najpovoljnija, izvijestio je Vladu ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Domaći konzorcij čine Konstruktor Inženjering d.d., Viadukt d.d., Hidroelektra niskogradnja d.d., Cesta varaždin d.d., Strabag d.o.o., Zagorje Tehnobeton d.d., INGRA d.d. i Osijek Koteks d.d. Natječajnu dokumentaciju za dionicu Dugopolje-Ploče otkupilo je 26 tvrtki, a bile su zaprimljene četiri ponude. Kalmeta je ponovno ustvrdio kako bi, da je bila prihvaćena prvotna ideja da se izgradnja dionice Dugopolje-Šestanovac bez natječaja povjeri Bechtelu, to bilo povoljnije od cijene postignute natječajem. Da je to bilo prihvaćeno izgradnja bi koštala četrdesetak milijuna manje od cijene postignute natječajem, a ta dionica bila bi gotova godinu dana prije, kazao je Kalmeta.
ZAGREB - Bivši premijer Ivica Račan izjavio je da prijateljstvo s Damirom Vrhovnikom nije utjecalo na odluke Vlade vezane uz brodogradilište Vitkor Lenac. Svjedočeći pred Istražnim povjerenstvom za Lenac, Račan je naglasio da se distancirao od svih rasprava koje su se u Vladi vodile o riječkom brodogradilištu te da im nije prisustvovao. Odbacio je bilo kakvu mogućnost da je politika njegove Vlade utjecala na stečaj Lenca i dodao da nije bio upućen u vlasničku strukturu niti način privatizacije Lenca. Račan je izjavio da bi, ako bi se našao u istim okolnostima, ponovno poduzeo iste korake i Lencu odobrio jamstva. Bivši potpredsjednik Vlade Slavko Linić također je rekao da bi ponovno podupro odluku da se tomu brodogradilištu u privatnom vlasništvu izdaju državna jamstva. Linić svojom najvećom pogreškom drži što je vjerovao, kako kaže, "zvučnim' imenima - IFC-u, DEG-u, Raiffeisen banci koji su promovirali cijeli projekt.
ZAGREB - Mladena Tarbuka, intendanta zagrebačkog HNK, Vlada je razriješila te dužnosti i za v.d. intendanta imenovala Jasnu Jakovljević. Tarbuk je razriješen na prijedlog ministra kulture Bože Biškupića, a kako tvrde u Vladi, razlog tomu su financijski problemi. Prema novinarima dostupnim podacima zagrebački je HNK u prošloj i pretprošloj godini imao manjak od 11,6 milijuna kuna, od čega se glavnina, 9,1 milijun kuna odnosi na nepodmirene honorare. Natječaj za novog intendanta HNK raspisat će se odmah, najavljuju iz Vlade.
ZAGREB - Vlada je utvrdila model financiranja obnove i modernizacije ribarske flote, po kojem će Hrvatska će u idućih nekoliko godina biti bogatija za pedesetak brodova namijenjenih ulovu sitne i krupne plave ribe u Jadranu i Mediteranu. U taj će se projekt u iduće tri, četiri godine uložiti 45 milijuna eura, istaknuo je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Gradnju brodova u hrvatskim brodogradilištima država će podupirati s 30 posto bespovratnih sredstava (po 10 posto dat će ministarstva poljoprivrede, gospodarstva i mora), 10 posto osigurat će ribar naručitelj, a za 60 posto iznosa naručitelj će se zaduživati preko HBOR-a. Obnovom i modernizacijom ribarske flote želi se unaprijediti kvaliteta ribolova, povećati konkurentnost domaćih ribara, a ribolov s unutrašnjeg preusmjeriti na vanjsko more. Hrvatska trenutno ima oko 3.700 ribarskih plovila, ali loših karakteristika zbog kojih se ne može ribariti u vanjskom moru.
SLAVONSKI BROD - Zamjenik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Mirko Ivanušić u Slavonskom je Brodu predstavnicima lokalne vlasti u Brodsko-posavskoj županiji predao nove karte minski sumnjivih prostora. U toj je županiji minski sumnjiva prostora otprilike 86 četvornih kilometara u općinama Okučani, Dragaliću, Gornjim Bogićevcima, Staroj Gradiški i Oprisavcima te gradu Brodu. Ivanušić je najavio da uskoro počinje razminiranje pojasa uz autocestu Zagreb - Lipovac na dionici od Novske do Okučana, a trebalo bi završiti u početku lipnja. Istaknuo je da ove godine prednost u razminiranju ima grad Brod koji bi, po planu, do polovice ove godine bio potpuno očišćen od mina. Ukupno će u razminiranje brodsko-posavskog područja ove godine biti uloženo oko deset milijuna kuna.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo smatra da bi prije organiziranja općeg štrajka liječnika, koji najavljuje Hrvatski liječnički sindikat zahtijevajući primjenu Strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike i stomatologe, trebalo pristupiti pregovorima o povećanju liječničkih plaća. Minigo je danas izjavio da liječnici nisu zadovoljni materijalnim pravima koja im osigurava Granski kolektivni ugovor za zdravstvo. Umjesto Strukovnog kolektivnog ugovora koji je potpisan kao dodatak granskom. Hrvatski liječnički sinidikat i ostali sindikati zdravstva trebali bi s Ministarstvom zdravstva dogovoriti aneks za liječnike, kojim bi im se zajamčio dodatak na plaće prema uvjetima rada te izlazak iz sadašnje slijepe ulice, ocjenjuje Minigo.
ZAGREB - Zastupnici Hrvatskog sabora raspravljali su o deklaraciji o pravima osoba s invaliditetom koju je u ime predlagatelja Kluba SDP-a obrazložila zastupnica Vesna Škulić. Škulić je rekla da predlagatelj njome želi osnažiti prava osoba s invaliditetom i temeljne ustavne vrednote Hrvatske kao demokratske i socijalne države, no matični Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo nije joj dao potporu. Donošenju takve deklaracije usprotivio se i predstavnik Vlade. Škulić je upozorila da još nisu ujednačena prava osoba s invaliditetom s pravima drugih građana, te da u proteklom razdoblju nije provedena ni jedna mjera iz nacionalne strategije da se to ublaži, odnosno da za tu namjenu nije utrošena ni jedna lipa od predviđenih 250 milijuna kuna. Istaknula je da osobe s invaliditetom traže jednak tretman, a ne milostinju, te pozdravila inicijativu za uvođenjem pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
ZAGREB - Hrvatski sabor raspravljao je o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o financiranju lokalne samouprave u prvom čitanju, koji su predložili oporbeni klubovi HNS-a i PGS-a. Dragutin Lesar (HNS) je rekao, u ime predlagatelja, da se 25 posto poreza na dohodak treba preusmjeriti u fond za decentralizirane funkcije, u koji bi se time, kako procjenjuje, prikupilo između 1,5 do 1,6 milijarda kuna. U ime Kluba IDS-a Damir Kajin podupro je taj zakonski prijedlog, kao i Ivan Kolar u ime Kluba HSS-a. No Krunoslav Markovinović (HDZ) najavio je da stranka neće poduprijeti taj prijedlog jer bi se njime, kako je procijenio, općinski i gradski prihodi povećali samo za 650 milijuna kuna, a državni bi proračun izgubio gotovo dvije milijarde kuna.
ZAGREB - Djelatnik Ministarstva vanjskih poslova Davorin Zagorščak podnio je USKOK-u kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Tonina Picule te još petero zaposlenika tog ministarstva jer su, kako tvrdi, nesavjesnim radom omogućili, a potom i prikrili pljačku hrvatskog veleposlanstva u Beogradu 2002. Zagorščak, koji je u MVP-u zaposlen u funkciji ministra savjetnika, USKOK-u je za zlouporabu službene dužnosti, uz Piculu, prijavio još nekolicinu diplomata i zaposlenika Ministarstva. Zagorščak ih tereti da su nesavjesnim radom omogućili i još uvijek prikrivaju pljačku više od 10 tisuća eura koje je, smatra, u 2002. ukrao blagajnik veleposlanstva u Beogradu, državljanin Srbije i Crne Gore.
PULA - Saborski zastupnik i predsjednik pulskog IDS-a Valter Drandić bit će nositelj zajedničke liste IDS-a i SDP-a te kandidat za gradonačelnika grada Pule na izborima za Gradsko vijeće, objavljeno je u prigodi potpisivanja Sporazuma između IDS-a i SDP-a. Na zajedničkoj je listi 14 IDS-ovih i sedam SDP-ovih kandidata, a najmanje će četiri kandidata biti predstavnici nacionalnih manjina i Udruge antifašističkih boraca. Po riječima Valtera Drandića pobjeda te liste Puljanima će donijeti boljitak jer građani će dobiti otvorenu, poštenu i djelotvornu upravu, a Pula će se moći ponositi velikim projektima, poput izgradnje nove opće bolnice i osnivanja istarskoga sveučilišta.
VARAŽDIN - Na Županijskom sudu u Varaždinu u nastavku suđenja optuženicima za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila u rujnu 1991. nakon zauzimanja bjelovarske vojarne bivše JNA svjedočio je preživjeli civil Savo Kovač na temelju čijeg svjedočenja je i podignuta optužnica. Na Županijskom sudu jesenas je počelo ponovljeno suđenje u kojem se za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila sudi četvorici bivših policajaca Luki Markešiću, Zdenku Radiću, Zoranu Marasu i Ivanu Orloviću. Optuženi su za događaje nakon zauzimanja vojarne tadašnje JNA "Božidar Adžija" i kada su šestorica zarobljenih pripadnika JNA odvedeni prvo u bjelovarsku Policijsku upravu, a zatim sa civilom Savom Kovačem u šumu Česmu kod Malog Korenova. Zarobljeni pripadnici JNA ondje su ubijeni, dok je Savo Kovač preživio s teškim ozljedama.