Protokol iz Kyota, koji stupa na snagu u srijedu, ima za cilj smanjenje emisije ugljičnog dioksida i drugih plinova koji stvaraju učinak staklenika za 5,2 posto do 2012. u odnosu na razine iz 1990. Te plinove se smatra odgovornim za rast globalne temperature. Protokol je do sada potpisala 141 zemlja, a Sjedinjene Države su se 2001. odbile pridružiti sporazumu mada su najveći svjetski zagađivač stakleničkim plinovima. Razlog je što vlada predsjednika Busha njegovu provedbu drži preskupom za američko gospodarstvo.
State Department je u utorak ipak rekao kako su Sjedinjene Države predane bavljenju problemom promjene klime i usmjerene na smanjenje emisije stakleničkih plinova.
"Dok Sjedinjene Države i zemlje s obvezujućim ograničenjima emisije prema Protokolu iz Kyota idu drugačijim putovima, naše odredište je isto i spojivo s drugim naporima", rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher.
U 2005. Sjedinjene Države će potrošiti skoro 2 milijardi dolara za znanstvena istraživanja promjene klime te blizu 3 milijarde dolara za tehnologije koje bi mogle suzbiti te promjene, rekao je on.
Osim toga 200 milijuna dolara će biti potrošeno na programe inozemne pomoći koji pridonose borbi protiv klimatskih promjena, a skoro 700 milijuna dolara je predviđeno kroz porezne poticaje za programe obnovljive energije i učinkovitije korištenje energije.
Boucher je rekao da se predsjednik Bush već ranije obvezao smanjiti "intenzivnost" američkog gospodarstva glede stakleničkih plinova, što znači količinu stakleničkih plinova na svakih milijun dolara ekonomskog učinka, za 18 posto do 2012. sprječavajući više od 500 milijuna tona emisije ugljika u tom razdoblju.
SAD je također pokrenuo bilateralna klimatska partnerstva s 14 zemalja i regionalnih organizacija na koje skupa s SAD-om otpada 70 posto globalne emisije stakleničkih plinova, a njihov rezultat su zajednički znanstveni projekti o klimatskim promjenama, tehnologije čistije energije i pristup problemu stakleničkih plinova, naveo je glasnogovornik State Departmenta.