Sanader, kojega u nastavku posjeta očekuje susret s predsjednicom parlamenta Katalinom Szili i s predsjednikom Republike Ferencom Madlom, trebao je susjednu zemlju i od 2004. članicu Europske unije posjetiti u rujnu ali je do odgode došlo kada se tadašnji premijer Peter Medgyessy odlučio povući s dužnosti nakon gubitka povjerenja liberala, koalicijskih partnera.
U listopadu je kriza razriješena odlukom Kongresa vladajućih socijalista (MSZP) da vladu preuzme jedan od najbogatijih ljudi Mađarske i karizmatska ličnost Ferenc Gyurcsany.
U hrvatskome izaslanstvu su i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, te ministar gospodarstva Branko Vukelić koji će s mađarskim ministrom zdravstva Jenom Raczom potpisati Ugovor o socijalnom osiguranju.
Istodobno će premijer Sanader i njegov domaćin Gyurcsanyji potpisati Deklaraciju o manjinama. Jedna od 13 službeno priznatih manjina u desetmilijunskoj Mađarskoj su Hrvati kojih ondje živi oko 90.000 i važan su most za jačanje i inače odličnih odnosa dviju susjednih zemalja koje veže i duga zajednička povijest.
Prigodom proslave Dana Hrvata u Mađarskoj 2004. hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je da je projekt zaštite nacionalnih manjina, među kojima i hrvatske, u mnogo čemu iznad europskog standarda.
Hrvatski Mađari najbrojniji su u Pečuhu, a dvojezična nastava organizirana je u 35 vrtića, tri osnovne škole i dvije gimnazije.
Hrvatski se jezik predaje u 40-ak škola te će u utorak izaslanstvo na čelu s premijerom Sanaderom obići i hrvatsku osnovnu školu i gimnaziju u Budimpešti te otkriti bistu Marka Marulića.
Premijeri Sanader i Gyurcsany imali su prigodu sastati se i prošloga tjedna u Sofiji na konferenciji o unapređenju statusa Roma u zemljama jugoistočne Europe.
U nedjelju je pak u Mohaču, nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom, trećem po redu u godinu dana, njegova kolegica po dužnosti Katalin Szili ponovila kako službena Budimpešta podržava Hrvatsku u ovoj fazi približavanja Europskoj uniji (EU).
Dvije zemlje dobro surađuju u infrastrukturnim projektima (europski prometni koridori Vb i Vc, izgradnja mosta na Muri, projekti na području transfera energije, suradnja u zaštiti okoliša).
Mađarska, koja je sama početkom 90-tih doživjela veliki priljev stranog kapitala trenutačno ima snažan gospodarski rast kako bi uhvatila korak s EU, a ulaganjem naftne industrije MOL u INA-u postala je veći strani ulagač u Hrvatsku.
U prvih 9 mjeseci 2004. godine dvije su zemlje razmijenile roba u vrijednosti 435 milijuna dolara, no s velikim nesrazmjerom na hrvatsku štetu (izvoz RH pet puta manji od uvoza iz Mađarske).
S druge strane, neprestance jača priljev mađarskih turista u Hrvatskoj pa ih je tako do rujna 2004. boravilo 392.059, odnosno 13 posto više od istoga razdoblja 2003.