Novim bi se zakonom o obveznim odnosima uredilo i pitanje kamata, pa bi se zakonske zatezne kamate vezale uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke, a ograničila bi se i najviša ugovorna kamatna stopa.
Odredbe o kamatama iz novog zakona, kako je bilo predviđeno u prijedlogu za prvo čitanje, primjenjivale bi se za dvije godine, a do tada bi vrijedio postojeći Zakon o kamatama.
Novi zakon predviđa novine vezane i za naknadu nematerijalne štete, pa bi primjerice u slučajevima ozljeda u prometnim nesrećama kamata počela teći danom podnošenja tužbe, te neke nove institute, kao što su ugovori o posudbi i darovanju, o doživotnom i dosmrtnom osiguranju, i slično.
Koje će se teme još naći pred članovima Vlade, odlučit će uži kabinet koji se sastaje sutra prijepodne.
Po dostupnim informacijama, za uži kabinet pripremljen je Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći stradalnicima iz Domovinskog rata.
Prvi program psihosocijalne pomoći Vlada je prihvatila 1995. i on se primjenjivao do 1999. kada je usvojen važeći Program psihosocijalne pomoći stradalnicima Domovinskog rata.
Potpuna društvena reintegracija svih ratnih sudionika, usklađena, organizirana i stalna socijalna i psihološka pomoć, neka su od načela novoga programa.
Podaci o ukupnom broju sudionika Domovinskog rata upućuju da je oko četvrtine stanovnika Hrvatske bilo izloženo izravnom ratnom sresu.