Troškovi porezne vlasti u Hrvatskoj za razdoblje od 1997. do 2001., prema procjeni Instituta, iznosili su prosječno oko 0,6 posto BDP-a. Udio tih troškova u poreznim prihodima (bez doprinosa za socijalno osiguranje), što je svojevrsni pokazatelj učinkovitosti porezne administracije iznosio je oko 2,2 posto.
Što to zapravo znači? To znači kako službe zadužene za naplatu poreznih i carinskih prihoda, odnosno Porezna i Carinska uprava, za jednu kunu prikupljenih prihoda troše 2,2 lipe, rezultati su istraživanja koje je IJF objavio u svom Newsletteru u tekstu Vjekoslava Bratića "Koliko nas košta porezna vlast".
Cilj istraživanja bio je izračunavanje ukupnih troškova porezne vlasti u Hrvatskoj od 1997. do 2001., utvrđivanje osnovnih obilježja tih troškova te davanje određenih preporuka u vezi s poreznom politikom.
U Hrvatskoj poslove prikupljanja poreznih i carinskih prihoda obavljaju Porezna i Carinska uprava, a do ukidanja u svibnju 2001. to je radila i Financijska policija, koja se ove godine ponovno uspostavlja.
Cijena njihovog rada naziva se trošak porezne vlasti, ili administrativni troškovi oporezivanja i carinjenja, a, prema klasifikaciji državnog proračuna, obuhvaćaju troškove poslovanja (troškove zaposlenih, utrošenog materijala, energije, kompjutora, itd.), financijske i ostale troškove, te troškove nabave kapitalnih sredstava. Troškovi poreznih i carinskih službi najvećim se dijelom financiraju iz državnog proračuna, a manjim dijelom vlastitim sredstvima.
Rezultati istraživanja Instituta pokazali su kako su u posljednje tri promatrane godine, 1999.-2001., smanjene sve važnije odrednice troškova porezne vlasti - ukupna razina, udio u BDP-u i u proračunskim prihodima.
Tako se udio troškova porezne vlasti u ukupnim proračunskim prihodima, koji prosječno iznosi 1,6 posto, smanjio sa 2 posto 1997. na 1,5 posto tijekom 2001., navodi Bratić.
Istraživanje je pokazalo i kako su se ukupni apsolutni iznosi troškova porezne vlasti, nakon rasta u prvom analiziranom razdoblju i buma tijekom 1999., smanjili sa 943 milijuna kuna u 1999. na 820 milijuna kuna u 2001.
U strukturi ukupnih troškova porezne vlasti najveći je udio Porezne uprave, oko 51 posto, slijedi Carinska uprava s oko 38 posto, te Financijska policija s oko 11 posto, naglašava Bratić.
Podatci npr. za 2000. godinu pokazuju da je od ukupno 863,9 milijuna ukupnog troška porezne vlasti trošak Porezne uprave bio 498,3 milijuna ili 57,7 posto, Carinske uprave 276,8 milijuna ili 32 posto, a Financijske policije 88,8 milijuna ili 10,3 posto.
No, Porezna je uprava i najveća služba, koja je u cijelom promatranom razdoblju zapošljavala i polovicu zaposlenih u poreznim i carinskim službama.
Istraživanje je pokazalo da se broj zaposlenih u tim službama od 1997. do 2000. povećavao. Prosječno je u tom razdoblju bilo oko 7.400 zaposlenih, a najviše tijekom 2000., njih 7.700.
Porezna uprava pritom je prosječno zapošljavala 3.700 djelatnika, u Carinskoj je upravi prosječno radilo 2.800 zaposlenih, a najmanja je služba, sve do ukidanja, bila Financijska policija sa prosječno 800 zaposlenih.
Bratić na kraju naglašava kako su posljednje tri godine zabilježena povoljna kretanja smanjivanja svih važnijih odrednica troškova porezne vlasti (udio u BDP-u, proračunskim i poreznim prihodima), ali i da Porezna i Carinska uprava i u idućem razdoblju moraju i dalje smanjivati troškove i povećati učinkovitost.
Za povećanje učinkovitosti porezne i carinske administracije nužnim smatra povećanje usmjerenosti prema poreznim i carinskim obveznicima, osnivanje posebnih odjeljaka, službi za intenzivnije odnose s poreznim, posebice velikim poreznim obveznicima.
Uz to, istraživanje također preporučuje povećanje specijalizacije službenika, te stimuliranje službenika vezanjem zarade za rezultate rada, daljnje obrazovanje, unapređenje te nepristranost pri zapošljavanju.