Ostvarena dinamika ulaganja, drže u Fini, uklapa se u tendenciju usporavanja rasta ulaganja započetu unazad godinu dana, što je očekivana posljedica završetka gradnje autoceste Zagreb-Rijeka te okončanja većine radova na autocesti Zagreb-Split.
Stoga napominju da ne treba očekivati znatnije dinamiziranje ulaganja dok se ne pokrenu novi veći infrastrukturni radovi, poput planirane autoceste Zagreb-Sisak ili dionice Split-Dubrovnik.
Ulaganja u dugotrajnu imovinu u prvih devet mjeseci 2004. karakterizira izrazita neujednačenost, i to kako po vlasničkim sektorima, veličini i ekonomskoj strukturi, tako i po teritorijalnoj raspoređenosti te posebice po nosiocima investicija.
Promatrano prema vlasničkim sektorima, ulaganja u dugotrajnu imovinu bila su vrijednosno najveća kod poduzetnika u privatnom vlasništvu - 19,66 milijardi kuna ili 56 posto svih ulaganja. Ona su u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 21,7 posto, dok se primjerice u zadružnom sektoru bilježi 119,1 postotni rast ulaganja, na 119,6 milijuna kuna.
Ulaganja poduzetnika u državnom vlasništvu povećana su za 4,6 posto, na 12,23 milijarde kuna, dok su ulaganja onih u mješovitom vlasništvu smanjena, i to za 2,9 posto, na 3,12 milijardi kuna.
Promatrano po veličini, pak, gotovo 60 posto ulaganja (20,8 milijardi kuna) odnosilo se na velike poduzetnike, no u Fini ističu podatak o značajnom, 50,8 postotnom porastu investicija malih poduzetnika - na 9,3 milijarde kuna. Time je udio investicija malih poduzetnika u ukupnom iznosu povećan s 20 posto, koliko je iznosio u prvih devet mjeseci 2003., na 26,6 posto na kraju rujna lani.
Prema tehničkoj strukturi, ulaganja u građevine su za 2,6 milijardi kuna veća od ulaganja u opremu, što u Fini ocjenjuju kao nepovoljno. U građevine je, naime, u promatranom razdoblju uloženo 47,1 posto, a u opremu 39,9 posto ukupnih ulaganja.
Iz analize ekonomske strukture investicija u Fini zaključuju da su najznatnija ulaganja, kao i prije, koncentrirana u pet područja djelatnosti - građevinarstvu (19,3 posto), prerađivačkoj industriji (18,5 posto), trgovini (16,4 posto), poslovanju nekretninama (12,4 posto), te prometu i vezama (11,8 posto).
U Fini naglašavaju i kako veći dio poduzetnika - njih 34.658 ili 56,2 posto, u statističkim izvješćima za prvih devet mjeseci lani uopće nije iskazao ulaganja u dugotrajnu imovinu.