Prema vatikanskoj agenciji Fides, najveću zajednicu čine pripadnici Kaldejske katoličke crkve, nastale sjedinjenjem nestorijanskih kaldejaca s Katoličkom crkvom 1553. godine. Kaldejska katolička crkva zadržala je istočno-sirijski obred, te sirijski jezik u liturgijskim slavljima, a u poučavanju vjeronauka služi se arapskim jezikom. Crkva okuplja oko 700.000 vjernika.
Glavar joj je babilonski i kaldejski patrijarh Emmanuel III. Delly (76) sa sjedištem u Bagdadu, imenovan u prosincu 2003., piše Fides, a prenosi agencija France presse.
Kaldejci su u punom jedinstvu s Vatikanom, a najistaknutiji njihov član je Tarik Aziz, bivši zamjenik iračkog premijera, jedan od najbližih suradnika svrgnutoga predsjednika Sadama Huseina.
Sirijski katolici druga su po veličini katolička zajednica u Iraku i broje oko 75.000 pripadnika. Njih oko 30.000 živi u području oko Bagdada, a 45.000 oko gradova Mosula i Kirkuka, prema Fidesu.
Monsinjor Basiel Georges Casmoussa (66), otet u ponedjeljak i oslobođen u utorak, nadbiskup je zajednice sirijskih katolika Mosula.
Arapski i sirijski liturgijski su jezici ove zajednice koja pripada Antiohijskom sirijskom patrijarhatu i priključena je Rimu od 1783.
U Iraku živi i katolička zajednica od otprilike 2.000 vjernika, a riječ je o Armenskoj katoličkoj crkvi, zvanoj i gregorijanskoj po utemljitelju sv. Grguru Prosvjetitelju.
Aktivna je i jedna katolička crkva koja ispovijeda na latinskom jeziku i broji oko 2.500 vjernika. Ta je zajednica rezultat višestoljetnog rada katoličkih misionara u Iraku koji su liturgiju služili na latinskom jeziku i dolazili su iz različitih redova: dominikanaca, karmelićana, salezijanca, franjevaca.
Kršćani su bili povlašteni u vrijeme režima Sadama Huseina, ustvrdio je 2002. godine u svojoj izjavi za talijanski dnevnik Panoramu 2002. patrijarh Raphael Bidawid koji je iste godine misionarskoj novinskoj agenciji Misna povjerio strahovanja da bi novi sukob mogao pokrenuti rat između muslimanskih sunita i šijita.
"Ako Sadam ode, anarhija će nastupiti u Iraku, i bez njega kao zaštite, bit će to kraj za kršćane", prenio je njegove riječi tada talijanski list L'Espresso.