Nakon međuplanetarnog putovanja koje je trajalo više od sedam godina, sonda Huygens je u petak ušla u Titanovu atmosferu, gdje je zabilježila podatke i poslala ih na Zemlju preko sonde Cassini od koje se odvojila 25. prosinca.
"To je fantastičan uspjeh ponajprije za europsku industriju koja je izradila vrlo složen uređaj koji je dobro radio sa svojih šest znanstvenih instrumenata u jako teškim uvjetima kako bi otkrio tajne Titana", rekao je Jean-Jacques Dordain, glavni direktor ESA-e na konferenciji za tisak.
Tijekom dva i pol sata koliko je trajalo spuštanje na Titan, sonda je trebala prikupiti uzorke kako bi utvrdila sastav atmosfere, izmjerila jačinu vjetra, tlak i padaline, snimila neobične zvukove i fotografije površine tog najvećeg Saturnova mjeseca koji je najzagonetnije tijelo u Sunčevu sustavu.
"Nadamo se da ćemo noćas dobiti rezultate" prvih analiza, dodao je Dordain.
Znanstvenici misle da su uvjeti na Titanu slični uvjetima kakvi su vladali na Zemlji prije 3,8 milijarda godina, prije nastanka života.
Signal s Huygensa uhvatili su radarski teleskopi američke svemirske agencije NASA u Green Banku (Virgnia) i u Parkesu u Australiji.
Misija Cassini-Huygens zajednički je projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije, vrijedna je 3,2 milijarde dolara, a na izradi projekta i sonde radilo je 260 znanstvenika iz SAD-a i 17 europskih zemalja.
Sonda Cassini-Huygens, koja je lansirana u svemir 15. listopada 1997., dobila je ime po astronomima iz 17. stoljeća: Francuzu Jean-Dominiqueu Cassiniju, ravnatelju pariške zvjezdarnice koji je otkrio Saturnove mjesece i podjelu njegovih prstena te Nizozemcu Christiaanu Huyguensu koji je otkrio prstenove.