Božikov je, tvrde Samostalni sindikat zdravstva i Strukovni sindikat medicinskih sestara, jučer podupro "pokušaj ucjene" predsjednika HLS-a Ivice Babića koji je ulazak svojih članova u pododbore za provedbu referenduma uvjetovao zahtjevom da ostali sindikati prihvate SKU za liječnike kao aneks GKU-u.
Tri sindikata to nisu prihvatila već su se složila da se u pododbore ne imenuju članovi HLS-a, jer to nije protivno Pravilniku o referendumu, no Božikov je tada ustvrdio da se referendum ne može održati bez predstavnika liječnika, rekla je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Spomenka Avberšek na konferenciji za novinare.
"Božikov nije postupio kao zamjenik ministra zdravstva i predstavnik Vlade, koja je odbila prihvatiti SKU za liječnike i podržala zahtjev za njegovim poništenjem, već se svrstao na jednu stranu, braneći svoj ceh", ocijenila je Avberšek.
Sindikati su s time upoznali predsjednika Vlade Ivu Sanadera i Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV).
Babić je prošloga tjedna proveo referendum među liječnicima o prihvaćanju SKU-a čije je rezultate Vlada unaprijed ocijenila nevažećima. Referendum je bio protuzakonit jer je proveden prije referenduma o GKU-u kao temeljnom dokumentu, rekla je Avberšek.
Po njezinim riječima, Božikov je obmanuo javnost i s nedavnom izjavom da će dva sindikata zdravstva povući sudsku tužbu kojom traže poništenje SKU-a za liječnike.
Predsjednica Glavnog vijeća Strukovnog sindikata medicinskih sestara Zdenka Gizdić istaknula je da unutar zdravstvenog sustava rastu tenzije jer se opstrukcijom referenduma o GKU-u dovode u pitanje prava svih u zdravstvu.
Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vesna Dejanović upozorila je da Božikov ignorira i Državno odvjetništvo.
Dejanović je podsjetila da SKU sadrži i protuzakonitu odredbu o plaćanju doprinosa solidarnosti iz liječničkih glavarina, čime bi HLS godišnje ubrao 1,8 milijuna kuna.
Babić želi legalizirati SKU pod svaku cijenu kako bi liječnici, u situaciji kada je 30 posto stanovništva siromašno, za šest godina dobili 75 posto veće plaće.
"Je li čestito i moralno da za jedno dežurstvo na blagdan liječnik dobije 8.000 kuna, te da od zdravstvenih djelatnika samo liječnici imaju pravo na topli obrok i više od 30 dana godišnjeg odmora", upitala je Avberšek.