Riječ je o međunarodnom regionalnom skupu o katastru, zemljišnoj administraciji, geodeziji, geoinformatici i upravljanju zemljištem u jugoistočnoj Europi.
Organizatori sajma su ZV i njemačka tvrtka HINTE Messe, a u suradnji sa Hrvatskim geodetskim društvom i Državnom geodetskom upravom.
Generalni direktor ZV-a Davorin Spevec istaknuo je da je sajam stručne naravi i nije namijenjen široj publici te da očekuje oko 100 izlagača i četiri tisuće stručnih i poslovnih posjetitelja.
U sklopu sajma održat će se 3. hrvatski kongres o katastru, regionalni okrugli stol o zemljišnoj administraciji u jugoistočnoj Europi te savjetovanje o postupanjima u katastru u Hrvatskoj.
Sajam i stručni skupovi prilika su geodetskim tvrtkama da predstave svoje mogućnosti i proizvode za kojima će, kako je ocijenio predsjednik Hrvatskog geodetskog društva Petar Nikolić, zasigurno biti velika potražnja budući da da se u zemljama regije trenutno provode ili su u pripremi projekti vrijedni gotovo 200 milijuna eura.
Po njegovoj procjeni, izrada katastarskih planova u digitalnom obliku s kapacitetima s kojima Hrvatska trenutno raspolaže, trajala bi 30 godina.
Sadašnje stanje opisao je činjenicom da je 90 posto granica katastarskih općina u hrvatskoj (kojih je 3315) nastalo je u razdoblju od 1882. do 1918., a tada je nastalo i blizu 56 tisuća katastarskih planova od kojih je i danas u upotrebi oko 35 tisuća ili 62 posto. Stanje katastarskih planova u Hrvatskoj ocijenio je lošim, ilustrirajući to podatkom da oko 50 posto zgrada u Republici Hrvatskoj, nema kućni broj.
Na nedavno održanom skupu o ulozi zemljišnih knjiga u pravnom prometu nekretninama, u organizaciji Narodnih novina, istaknuto je pak da 222 ili 6,6 posto katastarskih općina uopće nema zemljišnih knjiga.
Prema nedavno objavljenom izvještaju Svjetske banke, "Poslovanje u 2005. - uklanjanje zapreka rasta" upis nekretnine u zemljišne knjige u Hrvatskoj prosječno traje 956 dana, dok taj prosjek u Sloveniji iznosi 391, u Rumunjskoj 170, u EU 48, a u Bugarskoj svega 19 dana. U tom izvještaju, upis u zemljišne knjige označen je najtvrdokornijom zaprekom pokretanju posla u Hrvatskoj, pa je po tome Hrvatska na samom svjetskom dnu.