HINA - Financijski servis
Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih jedanaest mjeseci 2004. godine izvezla roba u vrijednosti nešto manjoj od 44 milijardi kuna ili 7,25 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 91,19 milijardi kuna ili više od 15,02 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 48,2 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 47,2 milijarde kuna, odnosno više od 7,77 milijardi USD. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje godine prije povećan za 15,7 posto, a uvoz za 5,7 posto, dok je izražen u dolarima izvoz bio veći za 28,2 posto, a uvoz za 17 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za 9,7 posto. Više od polovice ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci lani, točnije 52,3 posto ili gotovo 3,8 milijardi USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 43,7 posto ili 3,16 milijardi dolara. Podaci DZS-a pokazuju i da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2003. godine, povećana za 44,3 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 17,1 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,8 posto ili 13,18 milijardi USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 17,5 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza (5,24 milijarde USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 21,4 posto. Nešto manjih 4,55 milijardi USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je porastao za 8,9 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 6,9 milijarde USD. U odnosu na isto razdoblje 2003. izvoz prerađivačke industrije povećan je 29 posto, a uvoz je istodobno povećan za 16,2 posto, na više od 13 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - veći od milijardu USD (rast od 33,6 posto), ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Najveći dio uvoza, više od 1,57 milijardi USD, odnosi se na proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 5,23 milijarde USD ili 11,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Hrane i živih životinja istodobno je uvezeno za više od milijardu USD ili 18,6 posto više nego lani, dok je njihov izvoz u prvih jedanaest mjeseci ove godine smanjen za 10,6 posto, na 437,3 milijuna USD. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci su zemlje Europske unije, na koje otpada više od 4,7 milijardi USD hrvatskog izvoza, ali i najveći dio uvoza - 10,47 milijardi USD. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 22,6 posto, a uvoz iz njih za 13,5 posto. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,7 milijarde USD (porast od 11,1 posto), a iz koje je uvoz iznosio 2,55 milijardi USD (rast od 9,3 posto). Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijedi Bosna i Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka. U BiH je, naime, u prvih jedanaest izvezeno roba za više od 1,04 milijarde USD (rast od 27,8 posto), dok je uvoz iz te zemlje iznosio 318,9 milijuna USD (57,7 posto više). U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno hrvatskih roba za 821,9 milijuna USD (rast od 21,8 posto), a iz te je zemlje uvoz iznosio više od 2,3 milijarde USD (16,5 posto više nego lani).