HINA - Financijski servis
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom ove godine bila je 0,4 posto veća od industrijske proizvodnje u listopadu, desezonirani je podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Usporedba s podacima iz prethodnih mjeseci pokazuje da mjesečna industrijska proizvodnja, nakon stagnacije u svibnju ove godine, u slijedećim mjesecima bilježi relativno mali rast, a da je u studenom, po prvi put od ožujka ove godine, dosegla relativno visoki rast, navode u DZS-u. Po desezoniranim podacima, mjesečna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom ove godine u usporedbi s industrijskom proizvodnjom u studenom 2003. godine bilježi porast za 3,1 posto. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od prosinca 2003. do studenog 2004. u usporedbi s istim razdobljem godinu prije, pak, veća je za 2,7 posto. To su podaci izračunati iz indeksa trenda-ciklus koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Po desezoniranim podacima, u odnosu na listopad, u studenom je mjesečna proizvodnja u prerađivačkoj industriji povećana za 0,5 posto, dok je proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom smanjena za 1,7 posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,6 posto. Na međugodišnjoj razini, odnosno prema studenom prošle godine, u studenom ove godine industrijska je proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla za 3,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 3 posto, dok je u rudarstvu i vađenju bila manja za 9,5 posto. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, pak, u studenom se prema listopadu bilježi povećanje proizvodnje kod kapitalnih proizvoda (za 1,8 posto) te netrajnih proizvoda za široku potrošnju (za 0,9 posto). Proizvodnja energije smanjena je istodobno za 1,1 posto, intermedijarnih proizvoda osim energije za 0,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto. U usporedbi s lanjskim studenim, povećanje proizvodnje u studenom ove godine zabilježeno je u svim područjima. Tako je najvećih 10,9 posto povećana proizvodnja kapitalnih proizvoda, a slijede intermedijarni proizvodi osim energije (rast od 3 psoto), energija (1,2 posto), netrajni proizvodi za široku potrošnju (0,5 posto) te trajni proizvodi za široku potrošnju (0,5 posto).