Naime, niti jedan od 13 kandidata, pa ni aktualni predsjednik države Stjepan Mesić, nije u nedjelju, u prvom krugu, uspio osvojiti potrebnih 50 posto plus jedan glas svih glasača.
Najbliže tom cilju bio je Mesić sa osvojenih 49 posto glasova. Druga po broju osvojenih glasova (20,20 posto) je Jadranka Kosor koja će biti Mesićeva protukandidatkinja u drugom izbornom krugu, 16. siječnja.
Na trećem mjestu sa 17,79 posto glasova je Boris Mikšić.
Podaci su to sa 6.677 od ukupno 6.724 birališta koliko ih je bilo u zemlji i inozemstvu.
Mogu li rezultati s preostalih, neobrađenih birališta utjecati na konačni izborni rezultat, Crnić nije želio prognozirati.
Od 167 biračkih mjesta za hrvatske državljane u inozemstvu (155 u 50 zemalja, te 12 u Hrvatskoj) obrađeno je njih 151.
Zbog vremenske razlike preostaje obraditi birališta u Argentini, Peruu, Čileu, Sjedinjenim Državama, Kanadi i Venezueli, a DIP-u još nisu dostavljeni ni glasovi iz Kiseljaka (BiH).
U inozemstvu je, izvjestio je član DIP-a Branko Hrvatin, glasovalo 72.343 birača ili 20,17 posto, a na obrađenim biračkim mjestima bilo je upisano oko 359 tisuća birača.
Većina glasova u inozemstvu, 59,66 posto, pripala je Jadranki Kosor, dok je Mesić osvojio 14,02 posto.
Na nedjelje predsjedničke izbore odazvalo se oko 51 posto birača, odnosno oko 2,2 milijuna od 4,4 milijuna koliko ih je imalo pravo glasovati u zemlji i inozemstvu.
Odaziv je bitno manji u odnosu na predsjedničke izbore iz 2000-e kada je u prvom krugu na birališta izašlo oko 63 posto birača, ali i u odnosu na drugi krug kada ih je glasovalo oko 61 posto.
Na predsjedničke izbore 1997. izišlo je 54,6 posto birača, a na prve izravne predsjedničke izbore, 1992., njih gotovo 75 posto.
Prvi izborni krug ponovit će se u nedjelju, 9. siječnja na dva birališta, na Veleučilištu Karlovac i u Slivnici Gornjoj kod Posedarja, jer je u biračkim kutijama nađen po jedan birački listić više.