To su Đurđa Adlešić, Miroslav Blažević, Ljubo Ćesić, Mladen Kešer, Jadranka Kosor, Doris Košta, Anto Kovačević, Slaven Letica, Stjepan Mesić, Boris Mikšić, Ivić Pašalić, Tomislav Petrak i Miroslav Rajh.
Birati predsjednika države ima pravo oko 4,4 milijuna birača u zemlji i inozemstvu - u Hrvatskoj ih je nešto više od 4 milijuna, a s prebivalištem u inozemstvu oko 400 tisuća.
Predsjednikom države postat će kandidat koji osvoji većinu glasova svih birača koji su glasovali, odnosno najmanje 50 posto plus jedan glas. Ako ni jedan od 13 kandidata to ne uspije, za 15 dana održat će se drugi izborni krug u kojem će se predsjednik države izabrati između dva kandidata koja u prvom krugu osvoje najveći broj glasova. U tom krugu pobjeđuje kandidat koji osvoji više glasova.
U nedjelju, 2. siječnja u Hrvatskoj i inozemstvu moći će se glasovati na 6.731 biračkom mjestu.
Suglasnost za glasovanje u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima dalo je 50 država u kojima je određeno 155 biračkih mjesta, najviše, 42 u BiH, po 15 u Njemačkoj i Australiji, te sedam u SiCG.
I u Hrvatskoj i u inozemstvu birališta će biti otvorena 2. siječnja od 7 do 19 sati, ovisno o lokalnom vremenu.
Prve privremene rezultate predsjedničkih izbora Državno izborno povjerenstvo objavit će u prvim minutama 3. siječnja.
Izbore će pratiti 1.817 promatrača i to domaćih (GONG-ovih) 1.811 te šest stranih, OESS-ovih koji će nadgledati biračka mjesta u SiCG.
Oko provođenja izbora bit će angažirano oko 46 tisuća osoba.
Prvi krug predsjedničkih izbora državu će koštati između 50 i 60 milijuna kuna.
Na nedjeljnim izborima za predsjednika države natjecat će se najveći broj kandidata do sada, 2000. bilo ih je devet, 1997. tri, a 1992. osam.