IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA TUĐMANA... (KRAĆA) - (2)

ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Govoreći u trećem dijelu izlaganja o ustroju i stanju obrambenog i sigurnosnog sustava predsjednik Tuđman je podsjetio na prilike u kojima se Hrvatska "morala goloruka suprotstaviti srpskoj agresiji.Da tada nismo uspjeli organizirati obranu i stvoriti svoje, najprije redarstvene, a zatim i vojne snage danas ne bi imali ni hrvatske države, kazao je Predsjednik. On je zatim podsjetio na faze u stvaranju Hrvatske vojske. Iznio je i podatke o broju mobiliziranih tijekom rata i u mirnodopsko vrijeme. Potkraj 1991. i početkom 1992. mobiliziranih je bilo oko 200.000 ljudi, ili 4,2 posto ukupnog stanovništva ili oko 20 posto odraslog pučanstva. No, svih mobiliziranih u domovinskom ratu bilo je više od 340.617 ili 7,13 posto od ukupnog stanovništva, kazao je predsjenik Tuđman. "Taj podatak pokazuje da je Hrvatska morala mobilizirati više nego li je bio prosjek umobiliziranih drugom svjetskom ratu", naglasio je predsjednik Tuđman. Sporazum o primirju i dolaskom mirovnih snaga UN-a na okupirana područja počela je postupna demobilizacija te je vojska potkraj 1992. imala nešto više od 127.000 mobiliziranih, a godinu dana kasnije nešto više od 116.000 vojnika, kazao je predsjednik Tuđman dodajući da smo ove godine nastavili s procesom demobilizacije. Sada je na proračunu Ministarstva obrane još uvijek 114.000 ljudi, rekao je Predsjednik. Govoreći o izdvajanjima za potrebe obrane, Predsjednik je kazao kako smo prošle godine izdvojili 36,98 posto iz proračuna, ove godine 31,06, a toliko se predviđa i za sljedeću godinu. To je 9,10 posto bruto domaćeg proizvoda, a to je u odnosu na druge europske zemlje tri do četiri puta više, kazao je Predsjednik. Ističući kako su ta izdvajanja golemo opterećenje za gospodarski i sveukupni život zemlje, predsjednik Tuđman je naglasio kako se ona ne mogu smanjiti s obzirom na okolnosti i na cijene suvremene ratne tehnike. Ipak, kako je kazao, znatnije smanjenje tih izdataka moglo bi se postići tek nakon uspostave normalnog stanja na okupiranim područjima u Hrvatskoj i okončanjem rata u BiH. Govoreći zatim o razvoju vojne industrije, Predsjednik je kazao da je ona danas osposobljena ne samo za remont ratne tehnike već i za proizvodnju, od tenkova do ratnih brodova. Vojna proizvodnja ima kooperaciju sa 324 gospodarska subjekta u Hrvatskoj. Iznoseći zatim podatke o ljudskoj i materijalnoj šteti koju je Hrvatska pretrpjela od srpske agresije, Predsjednik je kazao da se izravne materijalne štete procjenjuju na 22 milijarde američkih dolara. Ljudske žrtve iznose: 8.882 poginulih i 2,820 nestalih, ranjeno je 26.448 od kojih je 17.802 invalida. Bez jednog roditelja ostalo je 4273, a bez oba roditelja 54 djeteta, kazao je Predsjednik. Istaknuvši da je obrambeni rat hrvatskog naroda protiv agresora opravdano promatrati u cjelini, on je iznio i podatke o žrtvama koje je imao hrvatski narod u BiH. U BiH je poginulo 6197 osoba, nestalo 213, a 11705 ranjeno. Od ukupno stradalih 56.059, 68 posto ih je stradalo u Hrvatskoj, a 32 posto u Bosni i Hercegovini. "Hrvatski narod podnio je žrtve koje iznose 1,24 posto od ukupnog broja. Od toga, u Republici Hrvatskoj 1,02 post , a 2,35 od hrvatskog stanovništva u BiH, dok su žrtve hrvatskog naroda u II svjetskom ratu iznosile 5,88 posto." kazao je predsjednik Tuđman Govoreći o prognanicima i izbjeglicama Predsjednik je rekao da je u rujnu ove godine bilo zabilježeno 382.358, od toga 197.505 prognanika i 184.851 izbjeglica, uglavnom iz BiH, od kojih više od 72 posto Hrvata i više od 26 posto Muslimana. "Problem prognanika i izbjeglica bio je i ostaje sve do njihova povratka jedan od najtežih problema s kojim smo suočeni, kako u materijalnom tako i u psihološko-političkom smislu. To je ujedno i jedan od najvažnijih razloga i zato smo odlučni da otkažemo mandat UNPROFOR-u ako se ne osigura neodložan početak povratka prognanika i izbjeglica", istaknuo je predsjednik Tuđman, pozdravljen pljeskom. Govoreći o svojim susretima s prognanicima Predsjednik je kazao kako se osobno uvjerio da svi oni koji su podnijeli najveće žrtve ili dali najveći prilog hrvatskoj pobjedi očituju i najveću rodoljubnu svijest i samoprijegornu spremnost na dovršenje i učvršćenje hrvatske slobode. Predsjednik se zatim osvrnuo na stanje u državnoj upravi i demokratskom poretku, naglasivši da u dijelu političke javnosti postoji pojednostavljeno pa i krivo shvaćanje načela diobe vlasti kao mehaničke podjele državne vlasti na tri posve odvojena neovisna dijela. Iz takvog shvaćanja proizlazi neutemeljena kritika ustavnog poretka i zbilje hrvatskog sustava tvrdnjom da je on suprotan načelu diobe vlasti, dodao je Predsjdnik. "U smislu njezine ustavne i zbiljske primjene u demokratskom svijetu načelo podjele vlasti nije drugo do način djelotvornog institucionalnog ograničenja pojedinih grana državne vlasti samim njezinim ustrojem tj. stvarni sadržaj diobe vlasti je u međusobnoj ravnoteži ovlasti", kazao je Predsjednik. Osvrnuo i na, kako je kazao, neutemeljene kritike koje zaboravljaju da je također činjenica da Predsjednik Republike kao državni poglavar nije samo nositelj izvršne vlasti, nego je i predstavnik narodnog suvereniteta koji ima dužnost i obvezu brinuti se za poštivanje Ustava, osigurati opstojnost, jedinstvenost Republike te normalno djelovanje državne vlasti u cijelosti. Osvrčući se također na tendenciju zalaganja za "konsenzualnu demokraciju" predsjednik Tuđman je rekao da se zaboravlja kako se upravo takvim načinom odlučivanja ili obnašanja vlasti krši temeljno parlamentarno pravilo na kojem počiva svaki demokratski višestranački sustav, a to je da narod na izborima povjerava jednoj ili većem broju stranaka obnašanje vlasti do sljedećih izbora. Kako je kazao Predsjednik, takvi zahtjevi za "dogovornom demokracijom" uvjetovani su s jedne strane ostacima stare predemokratske svijesti, a s druge strane, to je želja da se brisanjem razlika između većine i manjine utvrđene izbornim rezultatima, sudjeluje u obnašanju vlasti. Govoreći o ostvarivanju zakonodavne djelatnosti hrvatskoga Sabora, Predsjdnikje kazao kako je potrebno u poslovničkoj i zbiljskoj primjeni dosljednije utvrditi ustavni djelokrug Županijskog doma i njegov odnos prema Zastupničkom domu. S tim u svezi, kazao je dr. Tuđan potrebno je donijeti nove poslovnike Zastupničkog i Županijskog doma. U dijelu izlaganja o sudbenoj vlasti, predsjednik je kazao kako su donošenjem Zakona o sudovima i Zakona o državnom sudbenom vijeću te izborom članova i početkom rata Državnog sudbenog vijeća stvorene sve temeljne pretpostavke za normalno djelovanje sudbene vlasti. Posebno je istaknuo kako pozornost treba posvetiti imenovanju svih sudaca sa stalnom sudačkom dužnošću, a to je, kako je naglasio, neposredna zadaća Državnog sudbenog vijeća. "To imenovanje bitno je za učinkovito ostvarivanje novog hrvatskog pravnog sustava", kazao je predsjednik Tuđman. Upozoravajući na pojave samovolje i birokratizma u radu nekih državnih službenika, predsjednik Tuđman je kazao kako treba imati na umu da je to djelom ostatak birokratske svijesti bivšeg socijalističkog sustava, a dijelom samo unutarnja zakonitost svakog upravnog ustroja te da uvijek postoji opasnost od odvajanja državnog birokratskog sloja od dnevnih potreba. Predsjednik je pri tom naveo slučaj jednog pripadnika Prve gardijske brigade, invalida 10. grupe sa 20-postotnim oštećenjem koji danas prima invalidninu u iznosu od 25 kuna i 26 lipa. "Svi mi moramo se na tim i sličnim slučajevima zapitati koliko je ljudi u pripremi takvih propisa i rješanja sudjelovalo i koliko je radnih sati na to utrošeno", kazao je dr. Tuđman te se u ime vrhovne vlasti ispričao svim onim građanima koji su povrijeđeni takvim i sličnim birokratskim postupcima. Govoreći o ostvarivanju novog hrvatskog sustava državne uprave i lokalne samouprave predsjednik Tuđman je kazao kako se potvrdila svrhovitost novog upravnog uređenja, da se pokazala opravdanost malih općina jer su interesno bliske ljudima i djelotvorne u sustavu samoupravne decentralizacije. Županije su se pak s obzirom na veličinu područja te gospodarsku i prometnu povezanost potvrdile kao jedinice u kojima se može učinkovito obavljati decentralizirana državna uprava, a istodobno su i prirodan oblik šire lokalne samouprave koja omogućuje izražavanje posebnih interesa pojedinih krajeva. One su istodobno brana svakom autonomaštvu i regionalizmu federalističkog tipa, kazao je predsjednik Tuđman. Dodao je kako je i taj sustav potrebno dograđivati i otkloniti sve nedorečenosti i njegove slabosti te da treba određenije razgraničiti djelokrug upravnih i samoupravnih nadležnosti županija, gradova i općina, vodeći pri tome računa o posebnosti velikih gradova. Govoreći o zahtjevima za promjenama područja općina, gradova i županija Predsjednik je istaknuo kako je potrebno razmotriti i provesti poboljšanje područne diobe po postupku predviđenom zakonom i u tom sklopu valja razmotriti pitanje objedinjenja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Predsjednik je zatim govorio o demokraciji i ostvarivanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Istaknuo je kako uzevši u obzir komunističko nasljeđe i prilike u kojima se stvarala i u kojima danas postoji hrvatska država i hrvatsko društvo s punom odgovornošću možemo ustvrditi da su postignuti zadovoljavajući uspjesi u razvitku demokracije i zaštiti ljudskih prava. Hrvatska se demokracija što se tiče Ustava i zakona i ukupnosti instituta koji čine pravnu državu u vladavini prava može i po priznanju predstavnika stranih ustanova usporediti s najrazvijenijim demokratskim državama, naglasio je predsjednik Tuđman. Pritom je istaknuo postojanje neposredne ustavne zaštite ljudskih prava pred Ustavim sudom i uspostavu pučkog pravobranitelja. Predsjednik je naglasio da Hrvatska kada je riječ o širini i broju prava nacionalnih manjina, i oblika njihove zaštite daleko prelazi standarde Europske konvencije koju je 12. studenog ove godine prihvatilo Vijeće Europe. Znakovito je da Hrvatska jamči i zaštićuje niz kolektivnih prava nacionalnih manjina dok Europska konvencija štiti samo osobna prava, ne poznajući uopće pojam kolektivnog prava nacionalne manjine, naglasio je predsjednik Tuđman. Predsjednik je također istaknuo da u zaštiti ljudskih prava ima i određenih poteškoća pa i kršenja. No, s obzirom na okolnosti izazvane agresijom i ratnim prilikama to je, kako je naglasio, izraženo u gotovo začuđujuće maloj mjeri kad se ima na umu da takvih problema nije lišena ni jedna demokratska država. Predjsednik Tuđman je kazao kako hrvatska vlast pozdravlja i u osnovi pozitivno ocijenjuje djelovanje nevladinih udruga i organizacija koje su osnovane da bi poticale razvoj demokracije i zaštitu ljudskih prava. No, kako je istaknuo predsjednik ne može biti prihvatljivo da pojedine osobe u nekim od tih udruga zlorabe problematiku ljudskih prava za političku borbu protiv hrvatske državne vlasti koja je suočena s rješavanjem životnih pitanja prognanih građana, okupiranih teritorija i pokušaja kojekakvih uplitanja. Govoreći o socijalnim pravima, predsjednik je kazao da "u okviru vladinog socijalnog programa posebnu pozornost treba usjeriti na socijalni položaj invalida, prognanika i svih žrtava rata, kao i na socijalni položaj umirovljenika, a da svi potezi gospodarske politike moraju voditi računa o socijalnoj izdržljivosti hrvatskih ljudi. Govoreći o štrajku željezničara istaknuo je javnost treba biti upoznata kako država ne može udovoljiti svim zahtjevima onih koji su pokrenuli štrajk za povećanjem plaća jer se HŽ dotira s većom svotom nego se daje za zbrinjavanje prognanika ili za dovršenje riječke autoceste. Sigurnosno stanje u Hrvatskoj Predsjednik je ocijenio znatno povoljnijim nego u mnogim drugim zemljama. Naveo je podatke koji pokazuju kako je zabilježen znatan pad ukupnog pa i terorističkog kriminala. Predsjednik je istaknuo da je broj krivičnih djela na 100.000 stanovnika 1615 i manji je nego npr. u susjednoj Sloveniji (2242), SLovačkoj (2741) ili u Mađarskoj (3888) ili u Češkoj (3985). Govoreći o djelovanju Financijske policije istaknuo je da je u 11 mjeseci ove godine ona osigurala da država ne bude protuzakonito zakinuta za 341,4 milijuna kuna. Iznoseći podatke o protuzakonitostima na ukupnoj pretvorbi predsjendik je kazao da se od ukupno pretvorenih 2158 poduzeća u 1,1 posto slučajeva radilo o protuzakonitostima, istaknuvši kako se problemom pretvorbe i privatizacije moraju baviti sva državna tijela na svim razinama ne samo s pravnog nego i s gospodarskog i moralno-političkog gledišta. Predsjednik se osvrnuo i na porast pojavnosti droga istaknuvši da na području Republike ima oko 10.000 uživatelja droga od kojih je polovica ovisnika o najtežim opojnim drogama. Predsjednik Tuđman je istaknuo da s obzirom na štetnost droge potrebno što prije donijeti državni program borbe protiv zlouporabe droge. Govoreći na kraju tog dijela izlaganja, Predsjednik je kazao da je danas više od 80 posto zakona usklađeno s Ustavom a pritom je donešeno niz temeljnih gospodarskih i financijskih zakona kojima se hrvatsko gospodarstvo potiče prema sustavu slobodnog tržišnog poduzetništva. Kako je naglasio Predsjednik, zakonodavna reforma mogla je biti i potpunija, a može i mora biti provođena još i brže nego do sada. (Hina)vkn vkn 221422 MET dec 94 221422 MET dec 94