IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA ZAJEDNIČKOJ SJEDNICI OBA DOMA

ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na početku je svojega Izviješća o stanju hrvatske države i nacije, na današnjoj zajedničkoj sjednici Županijskoga i Zastupničkog doma Sabora RH, govorio o vanjskoj politici i međunarodnom položaju Republike Hrvatske. U dvosatnom Izvješću u nastavku se osvrnuo i na ustroj i stanje obrambenoga i sigurnosnog sustava, te je govorio o državnoj upravi i demokratskom poretku. Predsjednik Tuđman govorio je zatim o gospodarskom stanju te društvenim djelatnostima. Posebne dijelove izlaganja posvetio je nužnosti demografske obnove Hrvatske i povratku hrvatskog iseljeništva u domovinu. Zatim je opširnije govorio o hrvatskim okupiranim područjima i mandatu mirovnih snaga UN-a, a na kraju je zastupnicima izložio stajališta i ocijene o hrvatsko-muslimanskoj Federaciji u BiH i konfederaciji s Hrvatskom. U zaključnoj riječi svojega Izviješća o stanju hrvatske države i nacije dr. Tuđman, kao državni poglavar, sažeo je u deset točaka osnovne ocijene o međunarodnom položaju i unutarnjem poretku Hrvatske. Svoje izviješće na zajedničkoj sjednici oba doma hrvatskog Sabora Predsjednik Republike završio je riječima: "Postignuti rezultati pružaju dovoljno sigurnog jamstva, hrvatskom narodu i svim građanima Hrvatske, da u idućoj godini možemo s punim uspjehom nastaviti rješavanje svih gorućih problema, u interesu daljeg razvitka i jačanja suverene hrvatske države, na dobrobit hrvatskog naroda u cijelini i svih građana suverene i demokratske Hrvatske". Na početku svoga izlaganja predsjednik Tuđman govorio je o vanjskoj politici i međunarodnom položaju Hrvatske. "Možemo s pravom ustvrditi da je demokratska i suverena Hrvatska, oslanjajući se na čvrstinu svojeg demokratskog poretka i na rezultate svoje gospodarske preobrazbe, uspjela svojom dosljednom, miroljubivom, ali i načelnom politikom, steći ugled dostojnog i pouzdanog člana svjetske zajednice naroda", ocjenio je u vanjskopolitičkom dijelu svojeg govora o stanju hrvatske države i nacije predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman. On je uvodno podsjetio na tegobni put ostvarenja neovisnosti, suvereniteta i zadobivanja međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, u uvjetima koji prije četiri godine vladali u svjetskoj zajednici i međunarodnoj politici. "U okviru tog veleprevratnog povijesnog zbivanja Hrvatska je imala posebno istaknutu ulogu,značenje koje je uveliko prelazilo okvire bivše jugoslavenske stvarnosti", kazao je predsjednik Tuđman. On je zatim rekao kako su na vanjskopolitičkom planu temeljni ciljevi Hrvatske u protekle četiri godine bili postizanje priznanja, promicanje i podizanje državnog ugleda te zaštita i osiguranje bitnih nacionalnih interesa od strateškog značenja. O uspješnosti vanjskopolitičkog djelovanja, kazao je dr. Tuđman, svjedoče podaci da je 112 država formalno priznalo Republiku Hrvatsku, sa 92 zemlje su uspostavljeni diplomatski odnosi, a hrvatski su diplomatski predstavnici akreditirani u 75 država. Predsjednik Tuđman zatim je govorio o pojedinim segmentima hrvatske vanjske politike, ponajprije o djelovanju Ujedinjenih naroda na području bivše Jugoslavije. Podsjetio je da je svjetska organizacija počela svoju aktivnost prije međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske te da je njen temeljni dokument za rješenje krize bio tzv. Wanceov plan. U svim rezolucijama Vijeća sigurnosti i Opće skupštine UN-a nedvosmisleno se potvrđuje suverenost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, a u tom sklopu dr. Tuđman je osobito istaknuo rezoluciju 815. Mandat UNPROFOR-a produžen je do 31. ožujka sljedeće godine no, pod uvjetom da se već do 20. siječnja ostvare neki konkretni pomaci u njegovom ostvarenju. Rezolucijom 947, naglasio je hrvatski predsjednik, potvrđena je obveza Vijeća sigurnosti UN-a da se sveobuhvatno rješenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji pronađe pregovorima, uz jamstvo suverenosti i teritorijalne cjelovitosti svih novonastalih država. U dijelu svojeg govora o suradnji Hrvatske s međunarodnim organizacijama, predsjednik Tuđman je kazao kako se očekuje da u proljeće 1995. Hrvatska bude primljena u Vijeće Europe, a jednako se tako uskoro očekuje uključivanje u program PHARE i zaključivanje sporazuma o trgovini i suradnji s Europskom Unijom. S Međunarodnim monetarnim fondom postignut je stand-by aranžman kojim su Hrvatskoj odobrena 196,2 milijuna Specijalnih prava vučenja. Predsjednik Tuđman zatim je podrobno govorio o bilateralnim odnosima Hrvatske s pojedinim zemljama ističući prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, iznimnu ulogu Svete Stolice i Savezne Republike Njemačke, kvalitetu odnosa sa Kinom, Turskom i zemljama članicama Europske unije, dobre odnose s Rusijom te visoku razinu odnosa i suradnje sa svim susjednim zemljama, osim Srbije i Crne Gore. "Hrvatska je za normalizaciju odnosa i s tim zemljama, jer bez mira između Hrvatske i Srbije ne može biti niti trajnog mira u Europi, niti pretpostavki za uspostavu novog međunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta", kazao je dr. Tuđman. Kao bitni preduvjet za to naglasio je da Srbija, odnosno SR Jugoslavija, moraju odustati od okupacije hrvatskih područja te javno i jasno priznati Republiku Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama. (nastavlja se) (Hina) pp/fp sp 221253 MET dec 94 221253 MET dec 94