SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-SUMMIT

Nadnaslov:Summit dvanaestorice u Essenu pokrenut će širenje na Istok Naslov: Strategija širenja EU na Istok Podnaslov:Summit europske dvanaestorice krajem tjedna u Essenu službeno će pokrenuti širenje EU na istočnoeuropske zemlje, prihvaćajući strategiju postepenog približavanja Uniji šest zemalja istočne i srednje Europe. No unatoč razrađenoj strategiji 'pred-pristupa', datumi i kriteriji izbora kandidata nastojat će se izbjeći u Essenu. Piše: Jean BURNER, AFP BRUXELLES - Europski summit u Essenu pokrenut će službeno u petak i subotu širenje Europske unije na istočnoeuropske zemlje, pet godina nakon pada komunizma u tom području. Kancelar Helmut Kohl, predsjedavajući Summita i gorljivi zagovaratelj širenja na Istok, podnijet će na usvajanje šefovima država i vlada 'dvanaestorice' strategiju postepenog bliženja Uniji šest zemalja srednje i istočne Europe, bivših satelita Moskve. Mađarska, Češka, Poljska, Slovačka, Rumunjska i Bugarska, koje su potpisale sporazume o udruživanju s EU, nadaju se postati punopravne članice Unije do 2000. godine. U okviru takve strategije "pred-pristupa", koju je prihvatilo šest zemalja kandidata, predviđaju se redoviti susreti na razini šefova vlada i ministara nekoliko puta godišnje te postepeno prilagođavanje istočnoeuropskih zakonodavstava i gospodarstava unutarnjem europskom tržištu. Njome se zalaže i za razvoj međuregionalne suradnje između raznih istočnih zemalja, razvoj europske financijske pomoći radi poticanja gospodarske transformacije bivših komunističkih zemalja, jačanje suradnje između Unije i zemalja kandidata u područjima pravosuđa, unutarnjih poslova, okoliša kao i promidžbe ulaganja. Međutim, 'dvanaestorica' će brižljivo izbjegavati da u Essenu progovore o velikim opasnostima koje još stoje na putu primanja a to su poljoprivreda i trgovinska razmjena. Glede financijske pomoći, zadovoljit će se garantiranjem minimalne financijske pomoći u visini barem 1,1 milijarde ECU-a (1,32 milijarde dolara) godišnje tijekom pet godina zemljama kandidatima. Na kraju summita u Essenu, dužnosnici 'dvanaestorice', triju zemalja koje će pristupiti EU 1. siječnja (Švedska, Finska, Austrija) i šest zemalja istočne Europe, sastat će se na ručku koji bi trebao simbolizirati nove prioritete Unije. Međutim, put primanja istočnih zemalja dug je i težak, jer 'dvanaestorica' će nastojati izbjeći da u Essenu iznesu datume i kriterije izbora kandidata. Mađarska i Poljska već su podnijele zahtjev za primanjem, a Češka mogla bi to učiniti 1996. ili 1997. godine. Međunaslov: Proračunski problemi - poljoprivreda i fondovi Eventualni ulaz istočnih zemalja u Uniju značio bi doista velike proračunske probleme. Prvi su vezani za zajedničku politiku u poljoprivredi, drugi za strukturalne fondove pomoći nerazvijenim područjima Unije, a jedno i drugo zajedno predstavlja više od dvije trećine sadašnjeg proračuna Unije. Poljoprivreda ima veliki značaj na Istoku: njezin udio u unutarnjem bruto proizvodu kreće se od 8,5% u Češkoj do 23% u Rumunjskoj nasuprot manje od 3% prosječno u Uniji. Njezina važnost u zapošljavanju još je veća: između 10% u Mađarskoj do 28% u Poljskoj i Rumunjskoj. Prema računici stručnjaka, širenje sustava zagarantiranih cijena poljoprivrednicima šest udruženih zemalja na Istoku dovelo bi do povećanja za 33% sveukupno troškova poljoprivredne politike Unije, ako se povede računa o neizravnim čimbenicima. Istočne zemlje trošile bi također velik dio strukturalnih fondova pomoći, rezerviranih za najsiromašnije zemlje i područja Unije. Češka, najbogatija zemlja Istočne Europe, ima unutarnji bruto proizvod jednak Grčkoj, najsiromašnijoj zemlji EU. Ali prosječni unutarnji bruto proizvod Unije po glavi stanovnika (19.000 dolara) više je nego tri puta veći od prosječnog unutarnjeg bruto proizvoda po glavi šest zemalja kandidata (5.210 dolara). Povećanje troškova koje bi iz toga proizašlo još je veće nego za zajedničku poljoprivrednu politiku. "Zemlje istočne Europe žele novac, otvaranje naših tržišta, slobodno kretanje građana i sustav vojne sigurnosti. Teško da im možemo sve to ponuditi", tvrdi europski diplomat. Prema ispitivanju njemačkog časopisa "Der Spiegel" 24% upitanih Nijemaca sklono je širenju na Istok u sljedećih pet godina, a 34% ih je protiv. Osjećajući opasnost, Vaclav Klaus, češki premijer, ocijenio je da se širenje na Istok mora "razmatratiti pojedinačno, slučaj po slučaj" i slijedeći "gospodarske kriterije". Ne dolazi u obzir, naglašava on, da se izjednače kandidature četiriju zemalja srednje Europe (Republika Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska) koje su međusobno uvele zonu slobodne razmjene. (Hina) bnš br 081221 MET dec 94 081221 MET dec 94