SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTOČEUROPA-NATO

Nadnaslov: Pristup NATO-u - prioritet zemalja istočne Europe Naslov: Nestrpljivost pred vratima NATO-a Podnaslov: Pristup NATO-u dozvolio bi između ostalog zemljama istočne Europe, zabrinutim prazninom nastalom raspadom Varšavskog pakta, da se neopozivo distanciraju spram Moskve. Istočnoeuropske zemlje spremne su podnijeti ogromne financijske žrtve tijekom sljedećih godina da bi modernizirale svoje oružane snage u skladu s normama NATO-a. Piše: Didier FAUQUEUX, AFP BEČ - Nekadašnje komunističke zemlje istočne Europe, nestrpljive da pristupe NATO-u, započele su restrukturiranje svojih oružanih snaga, koje će, čini se, biti dugo, složeno i skupo. Istočnoeuropski glavni gradovi reagirali su nedavno sa zadovoljstvom na obrat SAD-a, zbog pritiska novog američkog Kongresa, sada spremnog za otvaranje prave debate o širenju NATO-a na nekadašnje zemlje-satelite Moskve. Ministri vanjskih poslova 16 zemalja Atlantskog saveza razmotrit će to pitanje na svojem sastanku u četvrtak u Bruxellesu. Vaclav Havel, predsjednik Republike Češke, izjavio je nedavno kako smatra primanje svoje zemlje u NATO "hitnijim" od onog u Europsku uniju. Češka je suosnivateljica iz 1991. godine, zajedno s Mađarskom i Poljskom, "Višegradske skupine" kojoj se trebala pridružiti Slovačka 1. siječnja 1993. godine, nakon rascjepa Češkoslovačke. Već u rujnu 1993. godine zemlje "Višegradske skupine" odlučile su pojačati suradnju u području naoružanja i poboljšati kompatibilnost sa sustavima NATO-a. Te četiri zemlje, kao i Bugarska i Rumunjska, smatraju da je NATO jedina međunarodna organizacija u stanju jamčiti njihovu sigurnost i pristale su pristupiti početkom godine "Partnerstvu za mir" (formula vojne suradnje) koje nazivaju "korakom u dobrom smjeru" ali i "praznom ljušturom". Pristup NATO-u dozvolio bi između ostalog zemljama istočne Europe, zabrinutim prazninom nastalom raspadom Varšavskog pakta, da se neopozivo distanciraju spram Moskve koja ne gleda blagonaklono na to kako se njezini bivši sateliti okreću prema američkoj sferi utjecaja. "Rusija nije protiv pristupa nekih zemalja NATO-u ali nije moguće proširiti Savez na način da Europa bude nanovo podijeljena, s nekim zemljama koje će biti članice i drugim ostavljenim po strani", izjavio je u utorak u Moskvi zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Krilov. Bugarska i Rumunjska, iako čvrsto odlučne da se pridruže NATO-u, izražavaju živo nepovjerenje spram "Višegradske skupine" koju sumnjiče da želi privilegirani tretman. Međunaslov: Teškoće sa zadovoljavanjem kriterija Iako je na NATO-u da odredi kako i kada proširiti Atlantski savez, sve zemlje istočne Europe znaju da će morati odgovoriti na kriterije demokracije i tržišnog gospodarstva i biti spremne podnijeti ogromne financijske žrtve u preuređivanju svojih oružanih snaga i vojne opreme sovjetske koncepcije. U Mađarskoj, ministarstvo obrane odlučilo se za reformu širokih razmjera, u razdoblju od 1995. do 1998. godine, a njezini se troškovi procjenjuju na skoro 150 milijuna dolara: smanjenje za 20 do 30% vojnog osoblja, skraćivanje roka vojne službe s 12 na 9 mjeseci kako bi se pomalo oformila profesionalna vojska. U Poljskoj, problem u slučaju pristupa financijske je prirode. Proračun poljske vojske u stalnom je padu i ne dozvoljava neophodna ulaganja da se naoružanje dovede na razinu koju zahtijeva NATO. Čak i za pokrivanje troškova vezanih za Partnerstvo za mir (manevri, itd.), ministarstvo obrane teško je namaklo svotu od 25 milijuna dolara za 1994. godinu. U Češkoj, troškovi reorganizacije vojske procjenjeni su na četiri milijarde dolara na nekoliko godina, kako bi je se prilagodilo NATO-u. Tome se pridodaje problem kadrova, s viškom pukovnika, osposobljavanih u staroj školi, i nesklonih promjeni. U Slovačkoj, prvi čovjek režima, Vladimir Mečiar, predložio je NATO-u u siječnju kad je bio premijer, kapacitete svoje industrije oružja teško pogođene gubitkom tržišta Varšavskog pakta. U Rumunjskoj se reorganizacija i modernizacija oružanih snaga neće moći provesti bez pomoći iz inozemstva zbog loše gospodarske situacije u zemlji. Bugarska je u ponedjeljak zaključila s NATO-om individualni program vojne suradnje. No, stručnjaci za obranu u Sofiji ocjenjuju da će trebati desetak godina i milijarde dolara kako bi se oružje prilagodilo normama NATO-a, dok ministar obrane Boiko Noev tvrdi da to "nije neophodno" za primanje zemlje u Atlantski savez. (Hina) bnš br 301055 MET nov 94 301055 MET nov 94