SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-TISAK

nezavisnost Naslov: Tisak još daleko od slobode Podnaslov:Petnaest novinara platilo je ove godine životom pokušaj uživanja slobode tiska na području bivšeg SSSR-a, posebice problematične kada je riječ o mafiji, ali i vlasti, čije reakcije se kreću od pritisaka do oštre cenzure u nekima od bivših republika. U Rusiji je jedan od četiri izvjestitelja bio podvrgnut protiscima vlasti, pokazalo je ispitivanje provedeno među 1.800 ruskih novinara. Piše: Marina LAPENKOVA, AFP MOSKVA - Postsovjetski tisak još ni izdaleka nije postigao nezavisnost a petnaest novinara platilo je ove godine u bivšem SSSR-u svojim životom uživanje u slobodi još često prividnoj kad se radi o mafiji i pritiscima vlasti koji se kreću od "upozorenja" do zatočenja. Prošle godine 25 novinara ubijeno je a šest ih je nestalo, ali više od pola palo je kao žrtve regionalnih ratova ili u krvavim događajima u listopadu u Moskvi, prema Zakladi za zaštitu Glasnosti. Petnaest novinara iz ZND-a, smrtno stradalih ove godine, naprotiv su svi bili žrtve atentata ili pojedinačnih ubojstava, a počinitelji nisu nikada uhvaćeni, što svjedoči istovremeno o rastućem interesu mafije i želji nekih autoritarnih režima da se na diskretan način riješe predstavnika drugačijeg mišljenja. U Rusiji, tri od pet novinara ubijenih ove godine "od nepoznatih osoba", istraživalo je kriminal ili su imali veze s poslovnim krugovima. Pet novinara također je ubijeno ove godine u Tadžikistanu. Iako ubojstva nisu nikada razjašnjenja, neokomunistički režim te male zemlje Srednje Azije rastrgane dvjema godinama građanskog rata, zabranio je međutim ove godine šest novina, a 25 drugih odlučilo je prestati s radom zbog pritisaka vlasti, dok je četiri novinara zatvoreno. Drugi novinari ubijeni su u Gruziji (dvoje), u Bjelarusu (dvoje) i Armeniji (jedan), tri zemlje gdje cenzura ipak nije toliko oštra. Međunaslov: Borba za kontrolu medija U Azerbajdžanu 45 novinara i deset novina bilo je metom odmazde, a u veljači su protjerana tri kanadska novinara koja su istraživala o Nagorno Karabahu. Nijedne nezavisne novine ne izlaze u Uzbekistanu, niti Turkmenistanu, dvije republike Srednje Azije posebno autoritarnog režima. Slučajevi cenzure također su zabilježeni u Ukrajini i Kirgistanu, zemlji najmanje strogoj spram tiska sve do nedavnog usvajanja zakona o državnoj tajni. U Rusiji je jedan na četiri izvjestitelja bio izvrgnut pritiscima vlasti, prema ispitivanju koje su proveli američki i ruski stručnjaci među 1.800 ruskih novinara. Za predsjednika Zaklade Alekseja Simonova, taj se fenomen objašnjava "stabilizacijom vlasti u provinciji" s povratkom nekadašnjih sovjetskih aparatčika. U Moskvi, naprotiv, "destabilizacija vlasti, izazvana skorašnjim predsjedničkim izborima", predviđenim za lipanj 1996. godine, uzrokovala je pravu borbu između budućih kandidata oko kontrole mass-medija. Prošlog su tjedna ruski poslanici glasovali su o zakonu koji bi im omogućio odlučivanje o raspodjeli državnih subvencija medijima zajedno s vladom, dok je do sada vlada odlučivala sama. Predsjednik Boris Jeljcin osudio je ovaj zakon kao "skriveni način ponovnog uvođenja političke cenzure", ali je i sam izazvao buru u medijima spominjući plan fuzije dviju državnih televizijskih postaja što su mediji osudili kao pokušaj isticanja njegove kontrole nad televizijom. No, ruski novinari nisu izloženi samo političkim pritiscima. Prema istom ispitivanju, jedan na deset novinara izjavljuje da mu je prijetila mafija. (Hina) bnš br 281101 MET nov 94 281101 MET nov 94