SJEDNICA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio je na današnjoj sjednici dva prijedloga o privremenoj odgodi izvršenja rješenja o iseljenju iz stanova u Bregani i Pazinu, a u jednom slučaju stana u Zagrebu ta se privremena mjera nije mogla odrediti jer za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke. Ustavni je sud odlučivao i o nekoliko ustavnih tužbi podnesenih radi povrede ustavnih prava u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo. Načelno su usvojene dvije tužbe u kojima se izneseni primjeri odbijanja zahtjeva za primitkom u hrvatsko državljanstvo zbog neispunjavanja pretpostavki iz Zakona o hrvatskom državljanstvu, odnosno uvjeta da osoba mora imati prijavljen boravak na teritoriju Hrvatske najmanje pet godina do podnošenja zahtjeva. U raspravi je istaknuto da u razmatranim slučajevima riječ o osobama koje su u trenutku prijavljivanja boravka bile maloljetne, a njihovi roditelji ih ranije nisu prijavili. Iznesen je stav Suda da maloljetnici ne mogu trpjeti zbog previda odraslih, a, dodano je, riječ je o osobama koje su do formalnog prijavljivanja boravka rođene i živjele u Hrvatskoj. Konačne odluke u povodu tih ustavnih tužbi Ustavni će sud donijeti nakon konzultativnog sastanka s pravnim stručnjacima i djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova o problemu državljanstva i tumačenjima pojedinih odredbi Zakona o hrvatskom državljanstvu. Ustavni je sud raspravljao i osam ustavnih tužbi koje se odnose na niz zakona po kojima su podnositeljima ustavnih tužbi izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Podnositelji ustavnih tužbi predložili su ocjenu ustavnosti Zakona o prekršajima, Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, Zakona o morskom ribarstvu i Carinskog zakona, u kojima se propisuju zaštitne mjere oduzimanja vlasništva. U raspravi su iznesene dvojbe oko tumačenja pojedinih ustavnih odredbi, uz ostalo i članka 16. koji određuje da se "slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje", uz pitanje da li se 'ograničiti' može tumačiti, među ostalim, i kao 'oduzeti'. Propis članka 48. Ustava propisuje da se jamči pravo vlasništva, a taj članak nadalje propisuje da vlasništvo obvezuje i da su nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni pridonositi općem dobru. Istaknuto je da su navedene mjere oduzimanja predmeta rezultat nepoštivanja pravnog poretka, odnosno zakona od strane građana, te da u slučaju nepoštivanja pravnog poretka Ustav dopušta propisivanje ograničenja ustavnih prava. (Hina) rd ds 231525 MET nov 94 231525 MET nov 94