SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Konferencija o zaštiti Mediterana - pomoć ili još jedan promašaj? Naslov: Može li se pomoći Mediteranu? Podnaslov:Podaci o zagađenju Mediterana su alarmantni - more svake godine mora apsorbirati 120.000 tona tekućeg ugljikovodika kao i hiljade tona fenola, deterdženata, žive, olova, fosfata i drugog otpada. Tome treba pridodati i zagađenje koje uzrokuju termičke i nuklearne centrale uz tri milijarde m3 otpadnih voda i 100 milijuna tona krutog otpada. Piše: Nabil JUMBERT, AFP TUNIS - Ministri i stručnjaci za otrovne tvari našli su se početkom tjedna u Tunisu na Konferenciji čiji je cilj bio utvrditi način kako da se pomogne Mediteranu da "preživi" u 21.stoljeću. Mediteran je "vrlo bolestan, uništavaju ga zagađivači svih vrsta, guši ga ugljikovodik i može mu se dogoditi da više neće moći održavati svoju krhku ekološku ravnotežu", rekao je tim povodom jedan glasnogovornik konferencije MED-21. Konferencija, kao svojevrsno mediteransko iščitavanje summita o Zemlji u Rio de Janeiru, okupila je 17 priobalnih zemalja od kojih su 13 zemalja predstavljali njihovi ministri za okoliš. Sudjelovanje Izraela na tom forumu navelo je tri arapske zemlje na odbijanje tuniškog poziva, i to Siriju, Libanon i Libiju. Podaci stručnjaka o zagađenju Mediterana su alarmantni. More svake godine mora apsorbirati 120.000 tona tekućeg ugljikovodika, 12.000 fenola, 60.000 deterdženata, 100 žive, 3.800 olova, 3.600 fosfata i tisuće tona drugih korozivnih i otrovnih proizvoda direktno izlivenih ili koje donesu rijeke. Ribe i druge životinje Meditarana moraju živjeti s milijunom tona plastičnog otpada koje se svakog dana odbacuje u more. Stručnjaci smatraju da je potrebno više od četiri stoljeća da se bi se plastična boca razgradila. Ne treba zaboraviti niti zagađenje koje stvara stotinjak termičkih centrala i 12 do 20 nuklearnih centrala ne smetnuvši s uma tri milijarde m3 otpadne nepročišćene vode i 100 milijuna tona krutog otpada. Međunaslov: Nafta ubija Mediteran Nafta ubija Mediteran. Svake godine u nj se izlije dva milijuna tona, a 650.000 tona predstavlja svakodnevni okoliš faune i flore. Mediteran je poluzatvoreno more čije vode se obnavljaju samo svakih sto godina. Priobalne zemlje okupljaju 7,3 posto stanovništva zemaljske kugle (400 milijuna stanovnika), ali njihova industrijska proizvodnja predstavlja 16 posto svjetske proizvodnje, s 123 milijuna turista godišnje na obalama Mediterana koji još više pridonose njegovu zagađenju. Konferencija je, 18 godina nakon Konvencije iz Barcelone, postavila plan akcija nazvan "Potsjetnik 21", koji treba pomoći Mediteranu "preživjeti" u 21. stoljeću, osnovati komisije za dugotrajni razvoj bazena i za zaštitu priobalja. Sastanak je bio i prigodom za zemlje juga da zatraže "pomoć, brigu i solidarnost" od europskih zemalja. Tuniški predsjednik Zine el-Abidine Ben Alija, koji je pozvao na održavanje ove konferencije u lipnju 1993. godine, smatra da je vrijeme da se zemlje sjevera "ozbiljno" pobrinu o zaštiti zajedničke baštine. Ambiciozan plan MED-21 ne nailazi samo na odobravanja. Stručnjaci međunarodnog ekološkog pokreta Greenpeace, smatraju ga, primjerice, "nerealnim" kao i "rasipanjem novaca i vremena". "Neprimjeniv na financijskom planu, plan ne predviđa nikakav angažman i nikakvu obvezu priobalnih zemalja", govore oni. Ti stručnjaci smatraju da se radi o još jednom promašaju kada je u riječ o ekologiji Mediterana. Jedan glasnogovornik konferencije izjavio je, pak, kako sve treba nekako početi. (Hina) tm br 030920 MET nov 94 030920 MET nov 94