SABORSKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA O DELOŽACIJAMA

ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Problemi u svezi korištenja stanova vojnog stambenog fonda u Republici Hrvatskoj bili su tema današnje sjednice Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Uz članove Odbora sjednici su bili nazočni i predstavnici nadležnih ministarstava, Udruge udovica poginulih branitelja domovinskog rata, Udruge roditelja poginulih branitelja, te Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, Antiratne kampanje i udruge "Dom". Na početku sjednice, koja je uvod za raspravu o toj temi na sljedećem saborskom zasjedanju, predsjednik Odbora dr. Ljubomir Antić je kazao da je problem iseljenja iz vojnih stanova ušao u kritičnu točku, jer, naglasio je, "zadire u prava osoba koja čekaju useljenje nakon što se druge osobe moraju iseliti". Antić je naglasio da se radi o sudbinama više tisuća ljudi. Predsjednik Stambene komisije Ministarstva obrane Vinko Adžić je kazao da je pitanje iseljenja iz stanova bivše JNA uređeno dvjema uredbama hrvatske Vlade. Prvom Uredbom od 24. srpnja 1991. zabranjuje se raspolaganje nekretninama koje su bile u vlasništvu bivše SFRJ, a drugom vladinom Uredbom iz 1992. stanovi bivše JNA dati su na upravljanje Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Dakle, kazao je Adžić, od 24. srpnja 1991. onemogućeno je bilo kakvo raspolaganje, odnosno zamjena tih stanova. Od tog datuma između ostaloga nelegalne su i zamjene koje su obavljene između osoba iz bivših jugoslavenskih republika. Kako je i dalje bilo takvih nelegalnih zamjena, a Ministarstvo obrane je dodjeljivalo rješenja za useljenje, došlo je do 'sukoba' između onih koje su u stanovima nelegalno i onih koji po odlukama Ministarstva obrane posjeduju rješenja za useljenje, rekao je Adžić. U današnjoj raspravi sudjelovao je i javni pravobranitelj Republike Hrvatske Petar Šale koji je kazao da su sva dosadašnja iseljenja obavljena u skladu sa zakonom te da je Ustavni sud Republike Hrvatske u dva navrata utvrdio da je Uredba o zabrani raspolaganja nekretninama bivše SFRJ u skladu s Ustavom RH. Ministar graditeljstva i zaštite okoliša Zlatko Tomčić je također ustvrdio da se sva iseljenja obavljaju po zakonu o stambenim odnosima, koji za bespravno useljenje predviđa iseljenje u roku od 15 dana od izdavanja rješenja bez prava na nužni smještaj. Rješenje se izdaje u upravnom postupku, a žalba, koja ide i u Ministarstvo graditeljstva, a nakon toga Upravnom sudu, ne odgađa izvršenje. U ime Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava govorio je Slobodan Budak ističući da su vrlo ozbiljna pitanja interpretacije važećih propisa. Budak je kazao da hrvatski državljani moraju biti jednaki pred zakonom te da nacionalnost ne može biti kriterij za rješavanje pitanja iseljavanja. Budak je u sumnju doveo i odredbe Uredbe od 24. srpnja 1991. tvrdeći da su ljudi koje on zastupa, a koje se sada iseljava, papire za stanove dobili temeljem valjanih pravnih akata. Budak demagogijom drži to "što se stradalnike domovinskog rata suprostavlja onima koji su sada u tim stanovima". Član HHO i predsjednik udruge Dom Danijel Ivin je kazao da je u tim stanovima "90 posto ljudi nehrvatske nacionalnosti". Replicirajući Vera Stanić je rekla kako joj je drago da su iznjeti podaci o kojim se ljudima radi u tim stanovima i ujedno upitala kako Hrvatski helsinški odbor misli riješiti ljudska prava prognanih Hrvata i stradalnika domovinskog rata. Također preplicirajući Budaku predsjednica Udruge udovica domovinskog rata Neda Balog upitala ga je zašto HHO ne brine i nije do sada bio nazočan niti jednoj deložaciji stradalnika domovinskog rata. Predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Ljerka Ivušić pritom je iznjela sudbinu prognanice Ljubice Škoc, koja je u domovinskom ratu izgubila tri člana obitelji, a dosada ju se sedam puta pokušalo iseliti. Na ta pitanja Slobodan Budak kao i predstavnica Udruge "Dom" Vesna Bernardić te predstavnica Antiratne kampanje Mirjana Radaković odgovorili su kako ih na te deložacije nitko nije pozvao. Zamjenik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec, govoreći o nadležnosti policije pri iseljenjima, kazao je da policija daje samo pomoć u izvršenju rješenja te da ni u jednom od 1.109 slučajeva u posljednjih devet mjeseci policija nije prekršila svoja ovlaštenja. Predsjednik Upravnog suda Hrvatske Anđelko Bušić ustvrdio je da su sve odluke o iseljenju donesene po zakonu. Odgovarajući predstavnicima udruga, na čelu sa HHO, koji se zauzimaju za moratorij pravnih propisa temeljem kojih se obavlja iseljenje Neda Balog je u ime svoje Udruge kazala da stradalnici domovinskog rata dvije godine čekaju na useljenje i protiv su bilo kakvog moratorija. Zamolila je predstavnike HHO-a i udruge "Dom" da u raspravi ne govore o slučajevima stradalnika domovinskog rata jer, naglasila je, o "nama se brine Ministarstvo obrane, a mi, kada imamo problema, znamo legalni put kome i na koji način se obraćamo". Potpredsjednik Zastupničkog doma Sabora Vladimir Šeks istaknuo je da postoji šarolikost interpretacija vladinih uredbi i zakona. "Ne mogu postojati dvije istine i stoga predlažem da pravni eksperti nevladinih udruga, koji drže da su te uredbe i zakoni nelegalni, saborskom Odboru za zakonodavstvo i Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, predoče svoja gledanja". Šeks je kazao da se često u napisima u medijima zamućuje slika o deložacijama te se izlazi sa stajalištima da su zakoni nelegalni pa do kojekavih ocjena protiv državnih institucija. Šeks je pledirao na uljudbeni ton koji neće zaoštravati situaciju. Članovi HHO-a, udruge "Dom" te predstavnici Antiratne kampanje u više su se navrata na sjednici pozivali na pismo kardinala Kuharića, te na brojne međunarodne udruge i institucije, koje su, kako su rekli, na njihovoj strani. Član Odbora Milan Kovač upitao ih je da li to što se ni jednom nisu pozvali na hrvatske zakone znači da oni te zakone ne priznaju, odnosno konkretno da li oni poštuju Uredbu od 24. srpnja 1991. Odgovorila mu je predstavnica udruge "Dom" Vesna Bernardić kazavši da ona priznaje Uredbu, ali njoj su "ljudska prava iznad svega". U raspravi je sudjelovala i Dubravka Šimonović iz Odjela za ljudska prava Ministarstva vanjskih poslova istaknuvši da treba razlikovati navode od stvarnih kršenja ljudskih prava. Ocjenila je pritom da mediji često stvaraju drugačiju sliku od one koja stvarno postoji. Sjednica Odbora završena je s preporukom nevladinim udrugama, koje drže da su sadašnji zakoni manjkavi, da svoja gledišta i primjedbe upute nadležnim saborskim odborima koji će ih proslijediti na raspravu u Zastupnički dom hrvatskog Sabora. (Hina) sšh ds 101711 MET oct 94 101711 MET oct 94