DR. HRVOJE KAČIĆ O ODLUCI SLOVENSKOG PARLAMENTA

Republike Hrvatske dr. Hrvoje Kačić osvrćući se na donošenje zakona u slovenskom parlamentu, prema kojem se u sastav slovenske općine Piran uvrštavaju hrvatska naselja Škudelini, Bužin, Mlini i Škrilje, u večerašnjoj je emisije Slikom na sliku HRT-a kazao da je taj stav "ishitren i neodgovoran" te da opterećuje razinu pregovora i razgovora kako su tekli u proteklih nekoliko mjeseci. "Ta četiri mjesta bila su spomenuta i bilo je rasprave o tome, ali ona nisu bila predmet pregovora jer ona su neosporno na hrvatskoj strani", kazao je dr. Kačić. On je rekao da dokle god granična linija nije bilateralno utvrđena, uvijek može neka strana otvarati određena pitanja. Ali, mjerodavno je faktično stanje kako je bilo u trenutku donošenja deklaracija o nezavisnosti Hrvatske i Slovenije. Pojasnio je da se u Deklaraciji o samostalnosti i nezavisnosti koja je donesena 25. lipnja 1991. godine navodi da Slovenija priznaje postojeće međudržavne granice između Slovenije s jedne strane i s druge strane Italije, Mađarske i Austrije, a isto tako da međurepubličku granicu koja postoji između Republike Hrvatske i Slovenije prihvaća kao državnu granicu. To je u tom trenutku neosporno bilo na južnom toku ili novom toku rijeke Dragonje, dodao je. "Rekao bih da je ovo korak natrag i da odgovornost leži na slovenskoj strani", kazao je dr. Kačić dodajući kako je sad na njima potez da to korigiraju. Dok se to ne korigira na učinkovit način, mislim da nećemo moći nastaviti razgovarati slijedom onih osnovnih postavki kako smo se do sada dogovorili u našim međusobnim kontaktima, dodao je dr. Kačić. "Granica je tamo gdje se vrši granična kontrola. To je na Plovaniji s hrvatske strane i na Sečovlju sa slovenske strane", kazao je predsjednik Državne komisije za granice RH. Ako gledamo malo unatrag, Slovenci su gradili tu graničnu postaju u trenutku kad smo mi bili zaokupljeni eskalacijom ratnih zbivanja na našim istočnim granicama. Mi smo vrlo tolerantno, rekao bih, pratili kako oni dižu taj granični prolaz iako je na hrvatskoj strani bilo određenih stavova da je to područje također sporno. Polazeći od faktičnog stanja na dan proglašenja nezavisnosti i samostalnosti mi smo pokazali i zrelost, a čim smo stekli uvjete da se mi možemo posvetiti izgradnji graničnog prijelaza na hrvatskoj strani mi smo započeli s tim. U tom trenutku nastaje jedna reakcija u određenim krugovima na slovenskoj strani. Oni upućuju prosvjede međutim i taj granični prijelaz na hrvatskoj strani je u funkciji. I to je današnje stanje i ono se ne može promijeniti tim jednostranim aktom kakav je donijela slovenska Skupština. Uvjeren sam da će se ta inicijativa koja je krenula, a da možda u trenutku nisu bili svjesni opsega i dosega tih posljedica, da će se ona pokazati kao štetna za slovenske pozicije, ocijenio je dr. Kačić. Tijekom razgovora pročitano je pismo akademika Davorina Rudolfa, koji je na mjestu predsjednika Državne komisije za granice RH bio od njezina osnutka do kraja listopada 1993. godine, a u kojem je on pojasnio da je "naše stajalište bilo da se prilikom preciziranja hrvatsko - slovenske granice uporabljuju kombinirano različiti kriteriji, ponajprije prirodni i katastarski". "To znači - tamo gdje granica teče rijekom granica je na rijeci, a gdje se granica može identificirati granicom katastarske općine onda je valjana ta granica. Slovenska strana predlagala je samo jedan kriterij, onaj katastarske općine. Zbog toga se nismo složili s granicom u nekim područjima među kojima je i dio uz rijeku Dragonju. Mi smo, dakle predlagali preciziranje kopnene i utvrđivanje morske granice sa Slovenijom na način koji je uobičajen u međunarodnim odnosima. Niti u jednom trenutku moja komisija nije prihvatila slovensko gledište o jednom jedinstvenom tzv. katastarskom kriteriju. Sugerirali smo neka se za sporna pitanja konzultiraju nepristrani međunarodni stručnjaci. Bili smo spremni i na međunarodnu arbitražu kao moderan način rješavanja međunarodnih sporova", istaknuto je u pismu dr. Rudolfa. Na upit koji su problemi ostali u nasljeđe sadašnjoj Komisiji, dr. Kačić je rekao da je to u prvom redu Sveta Gera. To je eklatantan primjer gdje slovenski garnizon još uvijek boravi na hrvatskom teritoriju i to se uopće ne može uspoređivati s ovom tzv. spornom situacijom u području rijeke Dragonje. Na Svetoj Geri su stupovi međaši nesporni. Oni su točno na pozicijama kako su bilateralno utvrdili stručnjaci obje države. Dakle, tu nema prostora za spor. Ako Slovenija hoće smirivati situaciju morala bi u najskorije vrijeme povući taj garnizon iz zone Svete Gere, istaknuo je dr. Kačić. Odgovarajući na pitanje koji su to politički motivi zašto se problem ne rješava, dr. Kačić je rekao: U ovom trenutku to je izbilo u javnost jer u Sloveniji uskoro predstoje lokalni izbori i to je u funkciji svakodnevne politike na slovenskoj unutrašnjopolitičkoj sceni. Zbog toga je to u ovom trenutku tako eskaliralo. Mislim da nas jedino očekuje koncentriranje na utvrđivanje granične linije na moru jer ona ranije nije bila utvrđena. Slovenska strana tu mora apsolvirati određena načela međunarodnog prava da dio Piranskog zaljeva pripada zemlji čija je obala na obrežnom prostoru. (Hina) bdj mć 060145 MET oct 94 060145 MET oct 94