OKONČANI RAZGOVORI MINISTARA FINANCIJA HRVATSKE I SLOVENIJE

ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Izaslanstvo Republike Slovenije na čelu s ministrom financija Mitjom Gasparijem razgovaralo je danas u Zagrebu s ministrom financija Republike Hrvatske Božom Prkom i njegovim suradnicima. Tema razgovora bio je nedavno usvojeni Ustavni zakon o dopunama Ustavnog zakona Republike Slovenije odnosno razgovori o rješavanju pitanja Ljubljanske banke, pregovori sa stranim vjerovnicima i mogućnosti zajedničkog nastupa te razgovori o plaćanju financijskih obveza temeljem Osimskih sporazuma. Nakon razgovora, koji su bili zatvoreni za javnost, dvojica su ministara održali kraću konferenciju za novinare, na kojoj su bili nazočni i veleposlanici Hrvatske u Sloveniji i Slovenije u Hrvatskoj mr. Miljenko Žagar i Matija Malešić. Dopunama Ustavnog zakona osnivaju se dvije nove banke i na njih se prenosi imovina postojeće Ljubljanske banke i Kreditne banke Maribor, a obveze prema vjerovnicima iz bivše Jugoslavije ostavljene su starim bankama čime su vjerovnici iz Republike Hrvatske stavljeni, ocijenio je ministar Prka, u nepovoljniji položaj nego do sada. Razgovarano je o suradnji sa stranim vjerovnicima, prije svega o zajedničkom nastupu prema Pariškom klubu i prema konzorciju inozemnih vjerovnika, ICC-u, razmotren je zajednički nastup djelovanja radi razrješenja obvezno-pravnih odnosa po kreditima koje je koristila bivša Jugoslavija i koji se trebaju alocirati na nove države. Bilo je riječi o načinu saniranja i eliminacije obveza prema Osimskom sporazumu, odnosno zajedničkom nastupu prema Italiji. U te dvije točke postignuta stajališta dviju strana su gotovo identična, kazao je ministar Prka . Hrvatska strana je vezano uz Ljubljansku banku iznijela svoje stavove, a dominirala je tema kako zaštiti hrvatske građane koji svoju štednju nisu prenijeli na javni dug Republike Hrvatske. Obzirom da se radi o dugovima subjekata privatnog prava stav je hrvatskog Ministarstva financija da se obvezno-pravni odnosi između građana i Ljubljanske banke ne mogu rješavati drugačije nego civilnim pravom, što znači da ne mogu biti predmet sukcesije. Hrvatska strana je inzistirala da slovenska država i Ljubljanska banka zajamče pravo građana na njihova potraživanja i da u što je moguće kraćem roku razriješe te obveze prema hrvatskim građanima uz adekvatno jamstvo ili slovenske Agencije za sanaciju banaka ili slovenske države. Zahtjevamo, naglasio je Prka, da se hrvatski građani stave u isti položaj kao i slovenski građani koji potražuju staru deviznu štednju. Dio duga koji je Hrvatska preuzela iznosi oko 500 milijuna njemačkih maraka uvećan za dospjelu kamatu i tečajne razlike, rješavao bi se bilateralnim sporazumom s Republikom Slovenijom i zajedno s drugim pitanjima između dviju država, naglasio je Prka. Dopune Ustavnog zakona su, po mišljenju slovenskog ministra financija Gasparija, u nekim značajnim elementima pogrešno interpretirane, dodavši da dopune nisu bile usmjerene protiv Hrvatske, odnosno njenih građana. Osnovna namjera napisana je u preambuli, da je to zakon u krajnjoj nuždi koji štiti interese Republike Slovenije protiv onih koji bi materijalno, ekonomski, financijski ugrozili ekonomski položaj Slovenije. Ustanovili smo da bi sanacija banaka bila nemoguća ako bi se nastavio status kakav su imale te banke. Po njegovim riječima, pitanje obveza bivše Ljubljanske banke, prihvaćanjem dopuna, prema hrvatskim štedišama se u principu nije promijenilo, već se samo formalno promijenio pravni subjekt koji će ubuduće rješavati ta pitanja. Slovensko je stajalište da će ta pitanja za štediše Ljubljanske banke koji su ovog trena u Ljubljanskoj banci koja je u vlasništvu Agencije za sanaciju banaka biti lako rješena u pregovorima s Hrvatskom. Gaspari drži da su dopunama Ustavnog zakona dobili mogućnost da do sporazuma s hrvatskom stranom dođe u najkraćem mogućem roku. Razlika u našim stajalištima koja se pojavila ovog trenutka je da mi o tome ne možemo dati posebnih izjava. "Smatramo da je status štediša osiguran i da ćemo pregovorima osigurati kako interes Slovenije, tako i posredno preko Republike Hrvatske i interese štediša. Naš je interes da se to pitanje rješi što je prije moguće.Ono što još uvijek opterećuje odnose dvije države je prije svega pitanje Piranskog zaljeva, status nuklearke Krško i pitanje vlasničkog statusa pravnih osoba s obje strane državne granice. Mislimo da se ta pitanja mogu rješiti u paketu. Današnji razgovor dao je mogućnost za nastavak toga posla, a Republika Slovenija mora pripremiti ishodišta za pregovore", naglasio je Gaspari. Dogovoreno je da pregovori i dalje teku, a hrvatska će strana inzistirati da se što prije pitanje duga Ljubljanske banke prema građanima Hrvatske razriješi a da druga pitanja budu predmet međudržavnog sporazuma, pojasnio je hrvatski ministar financija. Na upit što preporuča hrvatskim štedišama, ministar Gaspari je kazao da im "ne bi ništa preporučio jer to nije dužnost ministra financija. Kao što im nisam dao preporuku kad su otvarali štedne knjižice, tako im ne mogu ništa preporučiti kad bi sada željeli isplatu svojih štednih uloga". Po njegovim riječima, dopune Ustavnog zakona dale su mogućnost da se to pitanje rješi na način koji bi zadovoljio obje strane, a način rješavanja je "nedovršena priča" koju u međusobnim kontaktima treba okončati. (Hina) db do 071622 MET sep 94 071622 MET sep 94