SERVIS POSEBNIH NASLOVA MADRID-MMF-BANKA

Nadnaslov:Svjetska banka odgovara na žestoke kritike njenih oponenata Naslov: Nastaviti borbu protiv siromaštva Podnaslov:Brojniji nego ikada do sada, protivnici i kritičari Svjetske banke i MMF-a, nazočni prilikom godišnjeg sastanka u Madridu, zahtijevali su njihovo ukidanje, argumentirajući to promašajima njihove politike koja je, po njima, zemlje u razvoju gurnula u još veću bijedu. Piše: Julia HAYLEY, Reuter MADRID - Svjetska se banka, čija je zadaća u posljednjih pedeset godina bilo financiranje borbe protiv siromaštva, našla u u neugodnoj situaciji, budući je prošle godine od zemalja u razvoju primila više novca nego li ga je sama odobrila u obliku zajma. Kritičari ističu kako bi banci bilo bolje otpisati dugove koji joj donose tako velike prihode od otplata te istovremeno zatvoriti svoja vrata kao i vrata MMF-a, svoje posestrime. Oponenti ovih dviju institucija, koji su ovih dana u broju većem nego ikad do sada bili nazočni na godišnjoj skupštini u Madridu, navode kako je politika kreditiranja Banke i Fonda povećala siromaštvo te još dublje gurnula u bijedu zemlje u razvoju. Banka takva stajališta oštro pobija te inzistira na činjenici da se borba protiv siromaštva mora nastaviti. "Milijarda ljudi još uvijek živi u siromaštvu, dok dvije milijarde nema čiste vode. Rekao bih da još nismo završili posao s razvojem", izjavio je dopredsjednik Armeane Choksi. "Osvrnemo li se unatrag na posljednjih pedeset godina, morat ćemo nedvojbeno zaključiti da su napori uloženi na razvoj bili veoma uspješni", izjavio je predsjednik Svjetske banke, Lewis Preston na konferenciji za novinstvo. Istakao je kako je životni vijek u zemljama u razvoju porastao za 50 posto, kako je smrtnost u djece pala za dvije trećine te kako se dohodak po glavi stanovnika udvostručio. Banka je u korist 140 zemalja odobrila 6.000 zajmova, u vrijednosti od 300 milijardi dolara. No protivnici, od onih koji se zalažu za reforme do onih koji ističu da se dvije spomenute organizacije moraju ukinuti, nisu propustili niti jednu priliku da na sastanku u Madridu iznesu svoja stajališta. Grad je, sa svojim luksuznim i prepunim hotelima, limuzinama koje se sa mukom probijaju kroz gust promet, uposlio dodatnih 2.000 policajaca za zaštitu bankara i ministara od dugokosih aktivista u sandalama. U nedjelju navečer je pred jednim muzejem umjetnosti u kojem se održavao gala prijem za delegate, uhapšeno 11 članova Alternativnog Foruma, koalicije više od stotinu, uglavnom ekoloških, skupina za pritisak iz svih krajeva svijeta. Kritičari nabrajaju primjere projekata koje je financirala Svjetska banka, a koji ne samo da su bili promašaj u gospodarskom smislu već su predstavljali i ekološku katastrofu. Kao primjer društveno i ekološki štetnih projekata najčešće su spominjani indijski projekt na brani Narmada, zbog kojeg je preseljeno 250.000 ljudi, te kompleks elektrane Singrali, na ugljeni pogon. Međunaslov: "Kad Banka ne bi postojala, trebalo bi je izmisliti" Banka priznaje da je glede Narmade počinila grešku, no ističe kako je za svaki projekt koji ona financira konačna odgovornost za njegovo provođenje na državnim ili nacionalnim vladama. Kritičari ističu kako je MMF-ova politika strukturalnog prilagođavanja uzrokom bespotrebnih patnji, migracije, političke nestabilnosti te porasta nezaposlenosti, kriminala i proizvodnje droge u zemljama koje je primjenjuju. "Gotovo 75 posto afričkih zemalja udovoljilo je programima strukturalnog prilagođavanja, a da se siromaštvo nije smanjilo", kaže Doug Hellinger, član jedne američke lobističke skupine na alternativnom sastanku u Madridu. Oxfam je nakon toga objavio izviješće u kojem stoji da su Banka i MMF u Latinskoj Americi iznevjerili očekivanja siromašnih te povećali razlike. Banka se slaže s činjenicom da se raspodjela prihoda u nekim zemljama Latinske Amerike pogoršala, no ističe kako je uzrok tome recesija. Kada na tim područjima dođe do porasta unutar gospodarstava, jaz će se smanjiti. Banka priznaje da njezini projekti nisu uvijek na korist najsiromašnijima od siromašnih, te navodi kako je u ovom trenutku gotovo 15 posto njenog sveukupnog zajma - u odnosu na pet posto prije pet godina - namijenjeno socijalnim programima kao što su zdravstvo i obrazovanje čiji je učinak trenutačan. Također navodi kako će u budućnosti ti odnosi biti u porastu. Ekonomisti zemalja u razvoju žale se kako im zbog tereta dugova od zarade ostvarene u izvozu ostaje veoma malo sredstava kojima bi se mogao financirati gospodarski i društveni razvoj. Neki od njih željeli bi da im se dugovi otpišu. Činjenica da bi takvo što moglo uzrokovati zatvaranje Banke i MMF-a, koji sveukupno zapošljavaju 10.000 ljudi i čiji su troškovi blizu 2 milijarde dolara godišnje, nimalo ih ne zabrinjava. Banka je mišljenja da bi i čak ograničeni oprost dugova pokrenuo lavinu. Na taj bi način bila onemogućena nadalje davati zajmove te bi samim time izgubila svoju ulogu zajmodavca koji je voljan posuđivati sredstva i nejnesolventnijoj vladi svijeta. Komercijalne banke i vlade uglavnom očekuju od Svjetske banke da ima vodeću ulogu u posuđivanju sredstava siromašnijim zemljama te se oslanjaju na programe MMF-a koji bi im trebali osigurati njihov povrat. "Kada Banka ne bi postojala, vjerojatno bismo je morali ponovno izmisliti", rekao je Choksi. (Hina) gm br 051146 MET oct 94 05HHMM MET oct 94