FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-POLITIKA

Nadnaslov:Rusija, godinu dana od krvavih događaja u listopadu Naslov: Na putu stabilizacije Podnaslov:Godinu dana nakon gušenja pobune u parlamentu, Boris Jeljcin suvereno vlada političkom pozornicom, na kojoj, unatoč padu popularnosti u ispitivanjima, nema dostojnog protivnika. Piše: Marielle EUDES, AFP MOSKVA - U noći od 3. na 4. listopada 1993. godine oružani ustanak pobunjenih članova parlamenta poljuljao je vlast u Kremlju. Godinu dana kasnije oporba se vratila u red i više ne opstruira. Kako bi ugušio pobunu neukrotivih neprijatelja, Boris Jeljcin morao je poslati tenkove da povrate Bijeli dom. Danas, sa 63 godine, premoćno vlada ruskom političkom šahovskom pločom i može se pohvaliti da je ucrtao put političke stabilnosti. Iako popularnost predsjednika Jeljcina opada (samo 12% Rusa daje mu svoje povjerenje, prema nedavnom ispitivanju), ne čini se da mu itko može osporiti mjesto prvog čovjeka federacije. Liberalni demokrati nisu se oporavili od neuspjeha na parlamentarnim izborima u prosincu, niti od izlaza iz vlade a ne mogu se usprotiviti vladi Viktora Černomirdina koji vodi gospodarsku politiku blisku njihovim vlastitim koncepcijama. "Dobar dio demokrata misli još uvijek da jedino Boris Jeljcin može pobijediti" na idućim predsjedničkim izborima predviđenim za lipanj 1996. godine, otkriva zapadni stručnjak. No, Boris se ogradio od liberalnih demokrata i sada se smatra predsjednikom svih Rusa. Radikalna oporba (izvanparlamentarna), koju prvenstveno predstavlja bivši zamjenik predsjednika Aleksandar Ruckoj, koja je vodila pobunu u listopadu, "gotovo je nepostojeća", prema tom stručnjaku za kojega se bivši junak rata u Afganistanu "osramotio pozivajući na građanski rat 3. listopada" i ne raspolaže nikakvom strukturom pristaša. Velika pobjeda proizašla iz listopada jest da je dozvolila uvođenje demokratske igre. "U godinu dana, ekstremi su izgubili građansko pravo i počela je demokratska organizacija političkog života: parlament funkcionira i izglasava zakone, vlada je koherentnija, oporba igra igru institucija", konstatira zapadni stručnjak. Međunaslov: Otvara se prostor za treću političku snagu Parlamentarna oporba (komunisti, poljoprivrednici, Liberalno-demokratska stranka Vladimira Žirinovskog), bez većine u parlamentu, ne može "prijetiti vladi predstavkom protiv u parlamentu", prema jednom analitičaru. Njezini vođe nisu veliki govornici i predsjednik Komunističke partije Genadij Zjuganov još oklijeva oko strategije koju treba usvojiti: imati jednu nogu u vladi (glasovao je za usvajanje proračuna 1994. godine, sve u svemu rigoroznog) ili se igrati radikalne oporbe pridružujući se Ruckoju. "Zapravo se otvorilo mjesto za treću snagu koja još nije našla svoj politički izraz ali koja bi okupila prve umjerene demokrate (gradonačelnik Sankt Petersburga Anatolij Sobčak ili bivši gradonačelnik Moskve Gavril Popov), bivše komuniste ili neke razočarane u politiku koji su prošle godine glasovali za ultranacionalistu Vladimira Žirinovskog", ocjenjuje zapadni politolog. Usprkos povratku politici dostojnoj štovanja, predsjednik Jeljcin i dalje više voli vladati ukazom nego ići demokratskijim, ali krivudavim, putevima zakona. U borbi protiv mafije, koja po nekima danas vlada zemljom, predsjednik nije oklijevao dati gotovo neograničene ovlasti policijskim snagama, usprkos kiši kritika članova parlamenta zabrinutih za individualne slobode. (Hina) bnš br 031115 MET oct 94 03HHMM MET oct 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙