ZASTUPNIČKI DOM SABORA RH: RASPRAVA O KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O PLAĆAMA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U JAVNIM SLUŽBAMA

ZAKONA O PLAĆAMA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U JAVNIM SLUŽBAMA ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora nastavio je poslijepodne rad raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o plaćama službenika i namještenika u javnim službama. Njime se utvrđuje krug osoba na koje se zakon primjenjuje, način utvrđivanja plaća, zatim osnovnu i položajnu plaću, utvrđivanje raspona platnih razreda za pojedinu vrstu zvanja, te razvrstavanje pojedinih zvanja u predloženih 26 platnih razreda. Obrazlažući taj zakonski prijedlog ministar uprave Davorin Mlakar istaknuo je da su njime određene sve kategorije službenika i namještenika kojima se plaća osigurava iz državnog proračuna. Odredbe o platnim razredima iste su kao kod zakonskog prijedloga o državnim službenicima i namještenicima s tom razlikom da se u prijedlogu zakona o plaćama službenika i namještenika u javnim službama sva zvanja i radna mjesta razvrstavaju kolektivnim ugovorima u platne razrede ovisno o stručnoj spremi i godinama radnog staža. Osnovicu za obračun plaća utvrđivala bi Vlada, a njoj je također ostavljena i mogućnost da uredbom utvrđuje poslove s posebnim uvjetima rada te prava na posebni dodatak za službenike i namještenike koji rade na tim poslovima. U raspravi o tom zakonskom prijedlogu u ime Odbora za naobrazbu, kulturu i šport Kazimir Sviben (HDZ) je predložio da Vlada iznađe mogućnost da se prosvjetnim djelatnicima i prije 1. siječnja 1995., kad bi predloženi zakon trebao stupiti na snagu, poboljša status, odnosno da im Vlada uredbom utvrdi najniži koeficijent od 2,87. S tim prijedlogom suglasio se u ime Kluba HNS-a i zastupnik Srećko Bjelić. Krešimir Glavina (HDZ) predložio je u ime Odbora za rad, zdravstvo, socijalnu skrb, obitelj i mladež da se iz zakonskog prijedloga izuzmu zdravstveni djelatnici, koji bi po njegovim riječima, loše prošli tim predloženim zakonom. Mladen Vilfan u ime Kluba HSLS-a drži da zakonski prijedlog umanjuje značaj kolektivnog ugovora i sindikata. Zauzeo se da se položajni dodatak utvrđuje kolektivnim ugovorom, a ne da to bude kako je predloženo, isključivo u nadležnosti Vlade. Mato Arlović (SDP) upitao je zašto je predloženim zakonom Vladi dana mogućnost da uredbom utvrđuje osnovicu plaća, a da pritom nisu obrazloženi i razrađeni kriteriji po kojima će to Vlada činiti. Ivan Milas (HDZ) je ustvrdio da Vlada sa sindikatima može pregovarati do trenutka dok rezultati pregovora ne prelaze stavke u državnom proračunu, kojega, istaknuo je Milas, može utvrđivati samo hrvatski Sabor. Osvrćući se na izlaganja zastupnika koji su govorili u korist zdravstvenih djelatnika i sudaca, Zdenko Matešić (HDZ) govorio je s pozicija prosvjetara. "Oni nisu štrajkali da bi dobili 200-300 kuna višu plaću, već da bi se sustavno riješio njihov položaj i status, a što se", kazao je Matešić, "ne nudi predloženim zakonom." Matešić je naveo da bi po predloženom zakonu pravnik s položenim pravosudnim ispitom imao koeficijent 4, a profesor sa 40 godina radnog staža najviše koeficijent 3,8. Josip Pankretić (HSS) upozorio je da su uz prosvjetne i zdravstvene djelatnike u teškom položaju i poljoprivrednici umirovljenici, te da i o tome treba ponešto reći. Na primjedbe iz rasprave odgovorili su ministar uprave Davorin Mlakar i ministar financija Božo Prka, koji je kazao kako je svaki razgovor o plaćama korisnika državnog proračuna razgovor o proračunskoj politici. Prka je rekao kako se zahvaljujući programu Vlade hrvatski fiskalni sustav nije raspao. Osvrćući se na zahtjeve za povišenjem plaća Prka je kazao kako takvi zahtjevi, pogotovu ako su neprimjereni, znače manje sredstava za obranu i za neka druga područja. Oni koji traže neprimjereno povećanje plaća neka kažu gdje se mogu smanjiti izdaci, odnosno koje poreze treba uvesti, rekao je, među ostalim, Prka. Obrazloženja ministra Prke podržao je potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav Škegro, koji je uz ostalo, kazao kako Vlada sa sindikatima razgovara i da će to činiti i u budućnosti, ali da se neće dati dovoditi pred svršen čin. On je rekao kako je program hrvatke Vlade isključivo njezin, a zamolio je Zastupnički dom da do petka omogući Vladi da održi sjednicu i razmotri predložene amandmane. Zastupnici su podržali prijedlog da se očitovanje hrvatske Vlade o iznesenim amandmanima odgodi do petka. Zastupnički dom nastavlja rad. (Hina) sšh/bm ds 281746 MET sep 94 28HHMM MET sep 94