SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-ZAPOŠLJAVANJE

Nadnaslov:Europska unija:Gospodarska obnova još ne skreće krivulju nezaposlenosti Naslov: Samo privremena zaposlenja Podnaslov:Gospodarski oporavak, čak i jači nego li se predviđalo, još uvijek nije dostatan za osjetno smanjivanje postotka nezaposlenosti, i dalje zabrinjavajućem problemu, posebice obzirom na predviđanja od 19 milijuna nezaposlenih ove godine unutar Europske unije. Tendencija opadanja nezaposlenosti prvenstveno se odnosi na zapošljavanje na kraći rok - poduzete strukturalne reforme u ovim zemljama dovele su do porasta zapošljavanja uz skraćeno radno vrijeme, na zamjenu i uopće do veće fleksibilnosti. PARIZ (AFP) - Čini se da je osjetna gospodarska obnova u Europi dala izvjestan poticaj stvaranju zaposlenja, no trenutno se napori vlada najviše očituju porastom privremenog zapošljavanja, još nedostatnim za značajnija skretanja krivulje nezaposlenosti. Predsjednik Europske komisije, Jacques Delors, primjetio je ovih dana u Bruxellesu da obnova, iako jača nego li se predviđalo, nije dostatna za osjetno smanjivanje postotka nezaposlenosti u Europskoj uniji ako ne bude praćena politikom zapošljavanja. Obnova "nas ne smije navesti na popuštanje, odustajanje od našeg strukturnog napora i na zaboravljanje masovne nezaposlenosti", inzistirao je on pred Europskim parlamentom. Postotak nezaposlenosti trenutno iznosi 10,8 posto aktivnog stanovništva Unije, s 19 milijuna nezaposlenih koliko je predviđeno za 1994. godinu, a koliko zajedno broji stanovništvo Belgije i Portugala. Tendencija opadanja nezaposlenosti traje od srpnja, osim u Danskoj i Nizozemskoj. Šest zemalja nalazi se ispod prosjeka Unije od 10,6 posto u srpnju (Luksemburg, Potugal, Njemačka bez bivše DDR, Velika Britanija, Belgija). Francuska (11,3 posto) je na osmom mjestu ispred Italije (11,8 posto) i Španjolske (22,1 posto), prema navodima Eurostata. Nedavno ispitivanje Europskog socijalnog instituta (ESI) naglašava da unatoč napora za "stabilnim" radnim mjestima, reforme poduzete u većini zemalja skreću prema "ekstremnom" primjeru Velike Britanije podupiranjem 'osrednjih' zaposlenja. U svim zemljama, strukturalne reforme dovele su do porasta zapošljavanja na skraćeno radno vrijeme, do zamjena, do veće fleksibilnosti. U Velikoj Britaniji stalan pad nezaposlenosti (9,2 posto u srpnju prema 10,5 u srpnju 1993.) prati obnovu do koje je došlo ranije nego li u drugim zemljama Europe, a vlada računa s razvojem od 2,75 posto za ovu godinu. Konzervativna vlada tvrdi da su reforme stvorile "najneregularnije i najfleksibilnije tržište Europe": nema minimalne plaće, procedure otpuštanja i zapošljavanja su pojednostavljene. Vrlo raširen, rad na skraćeno vrijeme sada zahvaća četvrtinu radnog stanovništva (6 od 25 milijuna). Međunaslov: Kako do novih radnih mjesta? Francuska je naglasak stavila na obrazovanje mladih, smanjenje poreza za one s niskim plaćama i popustljivost uredaba u okviru radnog zakonodavstva donošenjem petogodišnjeg zakona o zapošljavanju. Unatoč padu nezaposlenosti u zadnja dva mjeseca, dugotrajna nezaposlenost i dalje traje i pogađa trećinu (1,8 milijuna) osoba. Stvaranje radnih mjesta "ostaje i dalje krhko" i postoji "jedino u obliku ugovora ograničenog trajanja", prema navodima INSEE. U Njemačkoj, gdje se nezaposlenost stabilizirala zahvaljujući obnovi izraženoj kroz 2,8 posto rasta u prvom semestru za cijelu zemlju, Savezna služba rada je zabilježila stvaranja radnih mjesta u prerađivačkoj industriji te, na Istoku, u građevinarstvu i uslugama. No stručnjaci primjećuju tendenciju da se manje profesionalno obrazuju mladi kao i njihovo neunajmljivanje tijekom školovanja. U Nizozemskoj se stvaranje radnih mjesta uglavnom izvelo putem skraćenja radnog vremena i radom na zamjenu. Nova koalicijska vlada želi osnovati 350.000 zaposlenja do 1998. godine putem smanjivanja poreza za zaposlene, smanjivanjem plaća i posebnim zaposlenjima za dugotrajno nezaposlene. Belgija, gdje nezaposlenost i dalje raste, objavila je neke mjere za prekvalificiranje nezaposlenih čija bi priznanica za obavljanje "malih poslova" davala pravo na fiskalne redukcije za poslodavce. U Italiji, obnova nije doživjela i pad nezaposlenosti (+0,3 posto u srpnju). Predviđeni rast ne prelazi 1,5 posto, 92.000 radnih mjesta nastalih u drugom tromjesječju uglavnom su u tercijarnim djelatnostima, industriji i poljoprivredi, zahvaljujući fiskalnim olakšicama za osnivače poduzeća. U Španjolskoj, koja drži rekord nezaposlenosti u Europi, posebno među mladima, obnova je blago skrenula krivulju nezaposlenosti, ponajviše zahvaljujući izvrsnoj turističkoj sezoni. No dobar dio osnovanih radnih mjesta odgovara ugovorima na određeno vrijeme ili zaposlenjima pripravnika. (Hina) tm br 210902 MET sep 94 210902 MET sep 94