GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA OTVARANJU JESENSKOG ZV-A (1)

ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otvorio je danas jubilarni 70. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam. Govor predsjednika Tuđmana prenosimo u cijelosti: Dame i gospodo, Štovani domaćini, gosti i uzvanici Zagrebačkog međunarodnog velesajma, Budući da se ovaj Jesenji međunarodni velesajam održava u dane proslave 900-te obljetnice Zagreba, bit će korisno podsjetiti na neke znakovite činjenice. Sajamske tradicije iz kojih se razvio ovaj današnji velesajam gotovo su istovjetne sa samim početkom povijesti grada domaćina. Naime, zapisi bilježe prvi "Kraljevski sajam" ovdje iste 1094. godine, koja je i polazište devetstote obljetnice. Tradicija je uzdignuta na nacionalnu razinu 1864. održavanjem Prve Dalmatinsko-hrvatsko-slavonske gospodarske izložbe u organizaciji tadašnje Trgovačko-obrtničke komore i Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Ta je tradicija u poslovnom smislu nastavljena osnivanjem Zagrebačkog zbora 1907., koji 1925. postaje član utemeljitelj Unije međunarodnih sajmova. Nakon drugog svjetskog rata komunističke vlasti - u svojoj nebrizi za održavanje i pozitivnih hrvatskih tradicija - mijenjaju 1946. ime "Zagrebačkog zbora" u "Zagrebački velesajam". Ovi nas podaci podsjećaju da se ovogodišnjom priredbom Zagrebački velesajam uključuje u proslavu 900. obljetnice svoga Zagreba, a ujedno obilježava i 130-tu obljetnicu prve općehrvatske gospodarske priredbe. Oni svjedoče također i o tome da je Zagreb išao usporedo, pače i prije drugih poznatih međunarodnih sajmova u zapadnoeuropskim zemljama, uključujući i one najveće u Padovi, Lionu ili Barceloni, Leipzigu, Frankfurtu ili Drezdenu, Beču, Budimpešti, Bruxellesu ili Milanu. Održavanje sajamskih smotri i priredaba - usprkos više ili manje nepovoljnim okolnostima u pojedinim povijesnim razdobljima - služilo je uvijek gospodarskom i civilizacijskom razvitku Zagreba, na njegovu putu izrastanja u političko i kulturno središte svih Hrvata. I - što je od ne manje važnosti - svestranom povezivanju svih, političkih podijeljenih, hrvatskih zemalja u jedinstvenu duhovnu i političko-gospodarsku cjelinu. Sve do uspostave samostalne i suverene hrvatske države, u naše dane (1990.) Zagrebački velesajam nije imao najpovoljnije uvjete za svoju djelatnost. Štoviše, bio je u tome sputavan i ograničavan, osobito u razdoblju socijalističke Jugoslavije, sve do pokušaja njegova ukidanja, jer da nije potreban pored onog novoizgrađenog u Beogradu. Taj je pokušaj onemogućen odlučnim korakom zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, koji je 1956. na svoju ruku, uz pomoć zagrebačkih gospodarstvenika, a nasuprot hrvatskom komunističkom vrhu, preselio Zagrebački velesajam preko Save. Veco Holjevac bio je zbog toga izvrgnut političkoj i istražnoj odgovornosti od federalne hrvatske vlasti, ali tada je još opstao, našavši oslonac u dvojici najviših hrvatskih komunista u SFRJ. Od preseljenja na ovo područje preko Save započinje širi razmah Zagrebačkog velesajma, od šezdesetih godina do danas. Razumije se, u zadnje četiri godine, od uspostave suverene Hrvatske države (1990.), Zagrebački velesajam proživljava - kao i čitava domovina - teškoće prouzrokovane raspadom jugoslavenskog i istočnoeuropskog tržišta, a pogotovu srpskom agresijom i posljedicama rata u Hrvatskoj i u BiH. Umjesto razmaha izložbeno-poslovne djelatnosti i njegovi su prostori služili potrebama domovinskoga rata, ali se i Zagrebački velesajam ubrzo uključuje u hrvatski gospodarski preporod. Naime, i u takvim okolnostima, ni u ratnim danima 1990-92., nismo dopustili odgađanje ili zatvaranje velesajamskih priredbi. Broj sudionika izlagača, poduzeća i zemalja, znato se smanjuje, ali Zagrebački velesajam nastavlja svoju djelatnost, makar i u smanjenom opsegu. Najveći broj sudionika Zagrebački velesajam imao je 1980. kad ih je bilo 3150, neposredno pred osamostaljenje, 1989. bilo ih je 2900, a prošle (1993.) godine spao je više od polovice na 1357, međutim ove (1994.) godine već ih je znatno više, 82 posto od prijeratnog broja, s tim da je od 2375 prisutnih izlagača već 50 posto ili 1185 inozemnih i to iz 40 zemalja. I ovo oživljavanje Zagrebačkog velesajma najočitiji je znak sveukupnih rezultata što smo ih postigli - usprkos svemu - za ovo kratko vrijeme, od svega četiri godine. Zahvaljujući ispravnosti državne politike, kojom smo osigurali stabilnost unutarnjeg demokratskog poretka, učvrstili međunarodni položaj Hrvatske i postigli već zamjerne rezultate u preustrojstvu bivšeg socijalističkog gospodarskog sustava, i Zagrebački velesajam doživljava svoj preporod, postajući sve više ogledalom gospodarskog preporoda Hrvatske i njezina sve tješnjeg povezivanja sa svijetom. Ovogodišnja velesajamska priredba je znak pozitivnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, a također i znak da poslovni svijet ima interesa za Hrvatsku, da želi na hrvatsko tržište i suradnju s hrvatskim poduzećima. I nadalje ćemo činiti sve da se pozitivna kretanja u gospodarstvu nastave, što je moguće brže, kako bi se Hrvatska što prije u svakom pogledu uključila u red zemalja slobodnog tržišta. Kad prosuđujemo naše trenutačno gospodarsko stanje, onda valja imati na umu, ne samo što su nam bivši socijalistički sustav i bivša država ostavili u nasljeđe, nego i kakve su posljedice izazvane jugosrpskom agresijom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Gospodarstvo bivše Jugoslavije bilježilo je cijelo jedno desetljeće, sve od 1980., trajno nazadovanje i dezinvestiranje; inflaciju i stagnaciju. Gospodarski položaj Hrvatske bio je u Jugoslaviji - kao i politički - izrazito nepovoljniji od drugih. Podjednako, i politički i gospodarski razlozi prisiljavali su stotine tisuća Hrvata da napuštaju svoju domovinu, tražeći životnu egzistenciju u tuđem svijetu. S veoma teškim gospodarskim nasljeđem ušli smo 1990. u demokratske promjene, a unutarnje i međunarodne okolnosti nisu bile nimalo povoljne za državno osamostaljenje. Na sve to došla je i barbarska jugosrpska agresija, okrutni rat, razaranja, žrtve, prognanici iz okupiranih područja i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, sa svim problemima i troškovima s kojima smo se morali uhvatiti u koštac gotovo isključivo osloncem na vlastiti narod. Zato, treba pogledati iza sebe i vidjeti što smo sve prošli i koliko toga učinili. (Hina - nastavlja se) pp bn 131330 MET sep 94 131330 MET sep 94