KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj je redovitoj konferenciji za novinare održanoj u Predsjedničkim dvorima ocijenio da posjet Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj ima povijesno značenje za hrvatski narod i državu. Predsjednik Tuđman podsjetio je da je do tog posjeta moglo doći tek nakon uspostave samostalne, suverene i demokratske hrvatske države, te da on predstavlja "uvažavanje te i takve hrvatske države kakva je nastala voljom hrvatskoga naroda u promjenama koje su se zbile u ovom povijesnom razdoblju u Europi". Posjet Svetog Oca značajan je i zbog toga, istaknuo je predsjednik Tuđman, što se zbiva u dane "kada se donose kritične odluke i sa strane hrvatske Vlade, pa i međunarodne zajednice, Europske unije i Organizacije Ujedinjenih naroda o tome što će biti sa mirovnim snagama u Hrvatskoj i razrješenju krize u Bosni i Hercegovini. Papin posjet u sadašnjim prilikama znači i njegovu moralnu potporu, kao međunardonog autoriteta, hrvatskom zahtjevu za uspostavom pravnog poretka na čitavom svom teritoriju uz pomoć međunardone zajednice mirnim putem za što se zauzima i hrvatsko državno vodstvo". "Isto tako taj posjet znači i pravo da se nepravda ukloni svim zakonskim sredstvima, ukoliko to na drugi način ne bi bilo moguće", naglasio je predsjednik Tuđman te dodao da će Papin posjet imati i utjecaj i na javno mnijenje protivnika teritorijalnog integriteta Hrvatske. Komentirajući odgodu Papina posjet Sarajevu predsjednik Tuđman je kazao da je to bilo teško ostvarivo u sadašnjim okolnostima, iako bi njegov posjet imao veliko političko značenje. Predsjednik Tuđman odgovarajući na upit o stavu hrvatskih vlasti prema rješenju problema okupiranih hrvatskih područja ponovio je opredjeljenje za političke pregovore, ali i odlučnost da se ne dopuste daljnja odlaganja vraćanja tih teritorija u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. "Ključ rješenja nalazi se u Beogradu i za očekivati je da će oni koji su potaknuli, naoružavali i podržavali pobunu u Hrvatskoj i okupaciju hrvatskih područja shvatiti da se moraju javno odreći potpore kninskim Srbima i onima koji se suprotstavljaju mirnom rješenju i pregovorima", kazao je predsjednik Tuđman. Odgovorni čimbenici trebali bi dati do znanja jesu li za političko rješenje na način kako je to Hrvatska svojim Ustavnim zakonom zajamčila. Ukazajući na neodrživost postojećeg stanja hrvatski predsjednik je naglasio da Hrvatska više ne može trpjeti da zbog Okučana bude podijeljena istočna i zapadna, a zbog Knina sjeverna i južna Hrvatska. Zbog toga odlučno tražimo da započne provedba Vanceova plana i rezolucija Vijeća sigurnosti UN, povezanih sa uključivanjem okupiranih područja u ustavnopravni poredak Hrvatske, rekao je predsjednik Tuđman. Dodao je da će Hrvatska ustrajati na povezivanju sankcija protiv Srbije sa rješenjem problema okupiranih hrvatskih područja. Predsjednik Tuđman odbacio je mogućnost davanja bilo kakvih novih ustupaka produžetka mandata UNPROFOR-a bez provedbe dosadašnjih rezolucija VS UN i jamstava povratka okupiranih područja u ustavnopravni poredak Hrvatske. Upitan shvaća li projekt feredacije Bosne i Hercegovine kao način očuvanja jedinstva BiH ili realnom smatra njezinu podjelu, predsjednik Tuđman je odgovorio da rješenje krize u BiH ovisi o konkretnoj situaciji u BiH, ali i od angažiranja i odluka međunarodnih čimbenika. Hrvatska je prva priznala Bosnu i Hercegovinu na osnovu principijelnih stanovišta da bi se uspostavili normalni odnosi između svih država na tlu biše Jugoslavije. Prihvaćeni su i Washingtonski sporazumi o stvaranju muslimansko-bošnjačko-hrvatske federacije i njezine konfederacije sa Hrvatskom zato da bi se okončali sukobi između Hrvata i Muslimana i da bi se što prije došlo do konačnog rješenja krize u BiH, rekao je predsjednik Tuđman. Istaknuo je da o budućim zbivanjima u Bosni ne želi nagađati i dodao da je Hrvatska zainteresirana za što skorije okončanje rata i stvaranje pretpostavki za ustrojstvo novog međunarodnog demokaratskog poretka na ovim prostorima. Govoreći o provedbi Washingtonskih sporazuma dr. Tuđman je naglasio da se u prekidu sukoba i stvaranja pretpostavki za oživljavanje sporazuma u početku učinilo više nego što se očekivalo. "Sada ima otpora. S punom odgovornošću mogu reći da sadašnje hrvatsko vodstvo u BiH jeste za provedbu Washingtonskih sporazuma. A ako u hrvatskim redovima ima negdje otpora to su onda sporedni i pojedinačni slučaj", kazao je dr. Tuđman ističući da takvih pojedinačnih primjera ima i s muslimanske strane. Predsjednik Tuđman istaknuo da se nada kako će te teškoće biti prevladane i izrazio uvjerenje da neće doći do obnove hrvatsko-muslimanskog sukoba. Predsjednik Tuđman najavio je za 13. rujna sastanak s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem i izaslanstvima Bošnjaka i Hrvata na kojem će se raspraviti sva otvorena pitanja. Govoreći o odnosima Bošnjaka i Hrvata predsjednik Tuđmanje naglasio da je hrvatska strana predložila da se tamo gdje se dvije strane ne mogu sporazumjeti oko konkretnih pitanja angažiraju veleposlanici SAD-a, Njemačke, Turske, zemalja koje su za provedbu Washingtonskih sporazuma. Predsjednik Tuđman je iznio podatak da je s prostora koje kontrolira muslimanska strana protjerano ili izbjeglo 180 tisuća Hrvata, a sa područja koje kontroliraju Hrvati u BiH izbjeglo je i protjerano 50 tisuća Muslimana. "Prema tome ne može važiti načelo vraćanja jedan za jedan", kazao je dr. Tuđman ustvrdivši da taj problem treba sagledati i rješavati u cjelini u interesu Federacije i Konfederacije. Zamoljen da odgovori na pitanje da li je za ili protiv ukidanja embarga na uvoz oružja za BiH i Hrvatsku, predsjednik Tuđman je ponovio da je od početka izbijanja krize Hrvatska uz pomoć međunarodne zajednice bila za mirno rješenje. "Ako nema drugog riješenja", istaknuo je predsjednik Tuđman, "onda svaki narod ima pravo na obranu i da onda međunarodna zajednica mora dopustiti da se i drugim sredstvima, ako nema političkih, neki problem riješi. Ali držim, kad je riječ o embargu, treba učiniti sve da se spriječi proširenje sukoba", rekao je dr. Tuđman. Na pitanje da li će pred Glavnom skupštinom UN izričito zahtijevati da u budućem mandatu mirovne snage čuvaju hrvatske granice, i konačni povratak prognanika, predsjednik Tuđman je kazao da će biti sasvim određen u zahtjevima za vraćanje privremeno okupiranih područja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. "Usaglašavat ćemo politiku sa saveznicima koji nam preporučuju da ne izazivamo sukob. Ali ćemo, kao što smo pokazali na primjeru Maslenice, sasvim sigurno poduzeti korake koji će biti potrebni da bismo svoje opravdane zahtjeve čitavog hrvatskog naroda poglavito prognanika ostvarili, uz pomoć i razumjevanje međunarodne zajednice, ukoliko bi politička nastojanja bila uzaludna". Predsjednik Tuđman je odgovarajući na pitanje kazao da mu nije poznato da je ruski ministar Kozirev poslije razgovora s njim kazao da ukidanje sankcija Srbiji nije povezano s rješenjem problema UNPA. "Bilo je riječi o tome i suglasio sam se s njime da su sankcije Srbiji uvedene prije svega zbog Bosne, ali i ministar Kozirev se morao usaglasiti sa mnom da su također uvedene i zbog i da su povezane s tzv. krajinom i da mi ne možemo odustati i da ćemo kod svojih prijatelja i saveznika ustrajati da skidanje sankcija bude povezano i s rješenjem tzv. krajine". Predsjednik Tuđman je istaknuo da su ruski predstavnici i u Ženevi "nastojali utjecati da Srbija prizna Hrvatsku u njenim granicama, da se uspostave diplomatski odnosi i da se problem Srba u Hrvatskoj riješi na politički način u duhu rezolucija Vijeća sigurnosti UN. Zamoljen da komentira navode da je štrajk prosvjetnih djelatnika usmjeren i na rušenje Vlade i vlasti u Hrvatskoj predsjednik Tuđman je kazao da nema ništa dodati na izjavu premijera Nikice Valentića koji je obrazložio stav hrvatske Vlade. "Dodao bih da dobivam pisma i telefonske pozive od građana, a posebno od vojnika koji su na prvim borbenim crtama i koji također nemaju plaću kakvu bi trebali imati". "Ali su svjesni", kazao je predsjednik Tuđman ,"da hrvatska demokratska Vlada nema druge zadaće negoli da se brine o boljitku svih hrvatskih građana pa prema tome i prosvjetnih radnika, učitelja naročito, jer djelatnost učitelja i profesora je od velike nacionalne i državne važnosti". Jedini put koji Vlada provodi je da uzmognemo podići plaće i ljudima u prosvjeti i svim drugima. Hrvatski predsjednik je kazao da je imao prigodu razgovarati i s pojedinim sindikalnim prvacima kao i s drugim građanima koji su se čudili i pitali "zašto dozvoljavamo da takvu rabotu mogu provoditi neke osobe u sindikatima, a koje su očito štetne i za prosvjetu i za građane pa i za Hrvatsku". "Odgovorio sam im da je to ceh koji moramo plaćati da bi se demokratskim načelima rješavala sva pitanja", rekao je dr. Tuđman. Odgovarajući na pitanje novinara o ostavci Branimira Glavaša, predsjednik Tuđman je ustvrdio da Glavaševa "ostavka nije politički motivirana ni njegovim osobnim stavom, ni stavom političkog vodstva. Ona je posljedica smjernica kojima se nastoji da ista osoba ne obnaša istodobno dužnost župana i predsjednika županijskog odbora HDZ-a", kazao je dr. Tuđman istaknuvši da nema bojazni da će to izazvati bilo kakav sukob. Odgovarajući na pitanja o rekonstrukciji hrvatske Vlade predsjednik Tuđman je istaknuo da su sve promjene s ciljem pojačanja i još učinkovitijeg rada Vlade i drugih vrhovnih institucija. Zadaća Hrvatske vojske je izgradnja oružane sile i obrana države, kazao je predsjednik Tuđman odgovarajući na upit novinara. Što se pak tiče mogućnosti školovanja hrvatskih časnika u inozemstvu predsjednik Tuđman je kazao da su u tijeku pregovori s zemljama koje imaju vojne akademije. Na upit o pojavi uzimanja dvojnog državljanstva u Istri predsjednik Tuđman je odgovorio da se uz svećenstvo u Istri o tome izjasnili i istarski intelektualci. "Naša je stalna politika da učvrstimo položaj Istre u okviru hrvatske države s osobitom brigom za gospodarski i kulturni razvitak, kazao je predsjednik Tuđman istaknuvši da je pojava dvojnog državljanstva "jedna od perfidnijih metoda pokušaja destabilizacije hrvatske vlasti na tom području pa i dalekosežnih namjera održavanja prava na Istru od strane ne samo otvoreno fašističkih negoli i prikrivenih iredentističkih krugova. S time se cjelokupna hrvatska javnost i vlast mora pozabaviti, poduzimati korake i na svoj način upoznati neupućene ljude da ne nasjedaju tome", istaknuo je dr. Tuđman. Odgovarajući na pitanje o izbjegličkoj krizi iz Velike Kladuše i odnosu s Fikretom Abdićem predsjednik Tuđman je kazao da je osobno Abdića držao muslimanskim političarem koji je imao apsolutni utjecaj u zapadnoj BiH. "Nije mi bilo nepoznato da je Abdić surađivao i sa Srbima, i s nama, i s UNPROFOR-om opravdavajući se time da će na taj način zapadnu BiH spasiti od rata. Također se izjasnio i o suradnji Muslimana i Hrvata, prihvatio je Washingtonske sporazume. Bio sam uvjeren da je Abdić u tom smislu iskreno nastupao, poglavito što je isticao da je spreman razgovarati sa Izetbegovićem i Silajdžićem, što je bilo i prihvaćeno", kazao je predsjednik Tuđman izrazivši žaljenje što uz posredstvo dr. Mate Granića do tog susreta nije došlo i što su se događaji tako razvili da je došlo do međusobnog muslimanskog razračunavanja. (Hina) dm sšh ds 071614 MET sep 94 071614 MET sep 94