IZVACI IZ INTERVIEWA HRVOJA ŠARINIĆA "VEČERNJEM LISTU"

ZAGREB, 26. kolovoza (Hina) - Sutrašnji "Večernji list" objavljuje interview s predstojnikom Ureda za zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske Hrvojem Šarinićem. Razgovor je vodio glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista Branko Tuđen. Šarinić je, među ostalim odgovarajući na pitanje o svojoj nedavnoj izjavi, da nakon svega što se dogodilo Srbija mora nešto izvući da bi prihvatila mir, te što je mislio pod formulacijom "mala velika Srbija" kazao: "To je moje mišljenje iznijeto u nedavnom interviewu Vjesniku. Smatram da će ipak doći do raspleta i da će svjetske sile nametnuti jedno kompromisno rješenje u pogledu raspleta sadašnje situacije. Temeljim to na činjenicma i povijesnom iskustvu. Najveći svjetski sukobi u koje su bile upletene velike sile, na dvije različite strane, završavali su potpunim porazom i osudom jedne strane. Tako je bilo u I. svjetskom ratu, a tako se dogodilo i u II. svjetskom ratu, koji je završio potpunom kapitulacijom Njemačke i Japana te Neurnbernškim procesom. Znači, tu su bile upletene svjetske sile, na dvije strane. U tzv. regionalnim ratovima, gdje velike sile nisu izravno upletene, ali arbitriraju, a takav je slučaj na području bivše Jugoslavije, gotovo u pravilu dolazi do kompromisnih rješenja. Opet ću iz povijesti dati dva primjera. Berlinski kongres, na kojem su arbitrirale velike sile stvorio je drukčiju konfiguraciju Turske, Bugarske, Srbije itd. Velike sile nisu bile izravno umiješane u to, no, ipak je došlo do kompromisa. Njime nije bila zadovoljna Turska, ali ni zemlje koje su dobile teritorije. I, najzad, danas, pogledajte izraelsko-palestinski sukob, koji traje gotovo od II svjetskog rata. Opet je došlo do kompromisa, doduše sa svim dječjim bolestima a opet nisu svi posve zadovoljni. Slično je i sa faktičkim mirom između Izraela i Jordana. Od tih povijesnih primjera pokušao sam napraviti nekakvu analogiju s ovom našom stvarnošću. Uvjeren sam da, unatoč tome što rat u Bosni nije prestao i što postoji problem okupiranih teritorija Hrvatske, da će doći do mirnog, kompromisnog rješenja. U 'Vjesniku' sam govorio o tome kako ne vjerujem da će Srbi ostati dio Bosne kad dođe do sporazumnog razgraničenja. Moje je mišljenje i dalje da će doći do kompromisa, koliko god da je danas situacija zaoštrena. Već 49:51, pa to je kompromis koji kritiziraju i oni koji su ga prihvatili. Pa 49 posto za Srbe nema ni katastarskog, ni etničkog, ni povijesnog uporišta, a svi su to prihvatili, uključujući gospodina Izetbegovića. Silajdžić je nedavno rekao kako Srbi, ako neće ostati u BiH mogu otići, ali ne s 49 posto, nego s onim teritorijima u kojima su imali apsolutnu ili relativnu većinu. Opet trgujemo s postotcima. Znači da će, ja precizno ne znam što bi to predstavljalo, ali to bi bilo možda 35 ili 38 posto. Hoću reći i gospodin Silajdžić, a on nije bilo tko u BiH, prihvaća ideju da Bosna ne bude cjelovita. Naglasio sam nekoliko puta da je strateški interes Hrvatske cjelovita Bosna i Hercegovina. Ono što sam htio kazati kad sam izrekao tu frazu 'mala velika Srbija' jest da će u budućnosti vrlo vjerojatno doći do kompromisa koji će biti rezultat trgovine postotcima." Govoreći o susretima i razgovorima koje je imao s Miloševićem i predstavnicima srpske strane Šarinić je naveo kako iz "iz tih razgovora, nedvojbeno, proizlazi da Srbi neće živjeti s Muslimanima". "Oni neće htjeti ostati u BiH. To znači, ako se moja predviđanja ostvare, doći će do jednog povećanja srpskog teritorija, teritorija Srbije. Da li sa 36 posto, ili nešto više ili manje, to je nebitno. U tome i jest cijeli smisao moje fraze, koja je uzburkala oprobu i neke političke analitičare, o velikoj i maloj Srbiji. Konačno, i sam Kozirjev je nedavno kazao, a bit će u Beogradu i sutra, da Srbe nitko ne bi privolio na prijedlog Kontaktne skupine, ako oni ne bi mogli otići iz BiH. Nitko iz Kontaktne skupine nije to potvrdio, ali ga nije ni demantirao. Niti je bilo nekakvih reakcija na tu izjavu Kozirjeva. I naši politički analitičari su ostali nijemi. Mogu reći da sam imao hrabrosti progovoriti o nečemu što je realno i sada sam spreman prihvatiti reakcije na to", kazao je Šarinić. Na pitanje B. Tuđena je li to samo njegovo mišljenje, ili zapravo prenosi stajalište državnog vrha, odnosno samoga predsjednika Tuđmana, Šarinić je odgovorio: "To je moj osobni stav. Ali, kad je čovjek na funkciji na kakvoj sam ja, onda osluškuje i zna i prosuditi. Ponavljam, radi se o prosudbi, o političkoj procjeni. Nije riječ o tome da ćemo mi na tome raditi. Stvar je u ocjeni mogućnosti. Priznajem, to je praktički jedna politička špekulacija, ali ima i drugih špekulacija u vlasti i izvan. Moje špekulacije temelje se na određenom broju iskustava, kontakata i nekih povijesnih paralela." Govoreći o mogućim rješenjima u BiH Šarinić ističe da su moguća tri rješenja. "Jedno je cjelovita Bosna i Hercegovina plus konfederacija s Republikom Hrvatskom. To je ono što je zapisano u Washingtonskom sporazumu. Drugo je cjelovita BiH, plus konfederacija na istoku i zapadu. Jer, konačno, ako bi Srbi, ipak, odlučili ostati u BiH, njima se sigurno ne bi moglo zabraniti da uđu u konfederaciju sa Srbijom i tzv. Jugoslavijom, ako je to omogućeno hrvatsko-bošnjačkoj federaciji u odnosu na Hrvatsku. Treća mogućnost je federacija hrvatskog i bošnjačkog naroda u konfederaciji s Republikom Hrvatskom i odlazak Srba u Srbiju. S kojim postotkom u džepu, to ostaje ono što tek treba vidjeti." Sukob Miloševića i Karadžića, Šarinić u interviewu ocijenjuje kao "još jednu u nizu srpskih igara i smicalica, da bi se kupilo vrijeme". Navodi kako misli da "vrijeme više ne radi za Miloševića". "Miloševićje svoju cjelokupnu akciju i politiku temeljio na stvaranju mita o sebi kao ocu svih Srba, koje on treba ujediniti u jednu državu, Veliku Srbiju. Uvidjevši, kao pragmatičan političar, da je to nemoguće, on sada pokušava spasiti što se spasiti može. I to je, uz osobne ambicije, korijen sukoba Milošević-Karadžić". Razmještanje međunarodnih snaga na granice Srbije i tzv. republike srpske, po Šarinićevu mišljenju "reflektira se i prema Kninu gdje Milošević ima Mikelića kao svog stopostotnog čovjeka. Babića ima protiv sebe, a Martić, iako ga je postavio Milošević, počinje 'hofirati' s Karadžićem i čeka rasplet situacije.". Odgovarajući na pitanje o pregovorima u kojima sudjeluju hrvatski predstavnici, Šarinić je, između ostaloga, kazao: "Lako je razgovarati s prijateljima, ali je potrebno razgovarati i s neprijateljima, s onima s kojima ste u sukobu, jer prijateljstva ne treba ni razvrgavati, a sukobe valja rješavati. Mi razgovaramo s Miloševićem, razgovaramo s Karadžićem, jasno da razgovaramo i razgovarat ćemo i s Kninom. Iscrpit ćemo apsolutno sve mogućnosti da dođemo do mirnog rješenja. Ako, pak, to ne uspijemo, jedan dan ćemo to morati rješiti i drugim, radikalnijim metodama. To nije nikakva tajna da Hrvatska neće prepustiti dio svoga teritorija. Ali, imat ćemo strpljenja, pokušati sve to riješiti i tek onda posegnuti za onim što bi svaka normalna država učinila. Konačno, gledajte, tu pred našim očima je vlada u Sarajevu rješila tzv. autonomnu pokrajinu zapadnu Bosnu. Nitko od svjetskih čimbenika nije se ni osvrnuo na to. Svojim sugovornicima u Kninu otvoreno sam kazao: gospodo ne dolazi u obzir nikakva država, nikakva paradržava. Dolazi u obzir autonomija viskog stupnja, visokih standarda i međunarodna kontrola te autonomije. Na sve to skupa pristajemo, ali u Hrvatskoj, unutar Hrvatske i nikako drugačije. Bio sam nazočan razgovorima predsjednika Tuđmana s Miloševićem u Karađorđevu i Tikvešu, u Ženevi (...) Posvuda sam bio i imao sugovornike i nije me ničega sram i nisam zbog toga, ja osobno ili ova vlast, izdao interese Hrvatske. Naprotiv, borimo se za interese Hrvatske i tako ćemo nastaviti dok god bude bilo minimalne šanse da se taj problem riješi. Zagrebački je sporazum pozitivan za Hrvatsku, istaknuo je Šarinić i dodao: "Postoje kritike kako je Zagrebački sporazum gospodarstveno dobar, ali je politički slab. Što to znači?! Pa ne možete vi to podijeliti u dvoje. To je stvar jedne cjeline i u cjelini sporazum nije idealan, ali je pozitivan za Hrvatsku". Predstojnik Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hrvoje Šarinić, među ostalim, u interviewu subotnjem "Večernjem listu", pozitivnom ocijenjuje i akciju prognanika koja je, navodi, "išla u smjeru da se Zagrebački sporazum što dosljednije provede." "Oni su uvidjevši da je njihova pozitivn akacij dišla do one razine kada je smetala državnoj politici, akciju zaustavili. Ali ona je pridonijela da je otvorial oči, pa i samom UNPROFOR-u ukazala na neke anomalije koje su postojele." (Hina)msj bn vkn 262007 MET aug 94 26HHMM MET aug 94