VIŠE REDA U MORSKOM RIBARSTVU

ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) - Vlada Republike Hrvatske nedavno je prihvatila Konačni prijedlog zakona o morskom ribarstvu te ga uputila u saborsku proceduru. Njime se, po riječima ministra pomorstva, prometa i veza Ivice Mudrinića, stvaraju pretpostavke za odgovorno gospodarenje tim značajnim javnim dobrom. Zakonski prijedlog, naime, definira morsko ribarstvo kao gospodarenje obnovljivim biološkim bogatstvima mora, a obuhvaća zaštitu, ribolov i uzgoj riba i drugih morskih organizama. Ti su obnovljivi dijelovi prirode od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Na ribolovno more Republike Hrvatske otpada 28.870 četvornih kilometara, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku te lučkih kapetanija, u hrvatskom morskom ribarstvu sudjeluju 2.434 ribara, koji gospodarski ribolov obavljaju kao jedino zanimanje, 10.615 ribara kojima je gospodarski ribolov dopunsko zanimanje, 245 djelatnika zaposlenih na uzgoju riba i morskih organizama te oko 20 tisuća građana koji se bave rekreacijskim i športskim ribolovom, od kojih oko 3.500 do 4.000 sudjeluje i u športskim natjecanjima. U posljednjih sedam godina, ukupan ulov riba i drugih morskih organizama kretao se oko 44 tisuće tona u 1987. godini, 18,7 tisuća tona 1991., dok je u 1992. godini ukupan ulov riba i drugih morskih organizama iznosio 26,5 tisuća tona. Navedeni podaci su ipak manji od stvarnoga ulova jer se uglavnom odnose na ulov bivših društvenih poduzeća, a ne i na privatna poduzeća i fizičke osobe, koje još uvijek nisu obavezne dostavljati podatke o ulovu. Prema procjenama, temeljenim na broju registriranih plovila i ribolovnih alata te broju društvenih i privatnih poduzeća kao i fizičkih osoba, u Hrvatskoj se lovi oko 65 do 70 tisuća tona ribe i drugih morskih organizama godišnje. Od toga do 40 tisuća tona otpada na ulov tzv. plave ribe, koja se uglavnom koristi za preradu, a godišnje se proizvodi blizu tisuću tona visoko komercijalne tzv. bijele ribe te oko dvije tisuće školjki. Prema zakonskom prijedlogu, politiku gospodarenja živim bogatstvima mora provodit će nadležno ministarstvo, a specifičnost pojedinih područja ili zona bit će regulirana podzakonskim propisima. Ribolovno more podijeljeno je na područje unutrašnjeg i vanjskog ribolovnog mora, a ta se područja dijele na zone. Na pojedinom području ili zoni odredit će se intenzitet eksploatacije limitiranjem broja plovila, ribolovnih alata te drugim mjerama. Na taj će se način ribolov usmjeriti prema području teritorijalnog mora i međunarodnih voda, čime će se umanjiti pritisak ribolova u unutrašnjim morskim vodama. Konačnim se prijedlogom zakona o morskom ribarstvu određuju i gospodarske djelatnosti ribarstva - ribolov i uzgoj, kao i uvjeti pod kojima domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati te djelatnosti. Gospodarski ribolov smije se obavljati samo na temelju povlastice, koju izdaje područna jedinica ministarstva za svako plovilo, i mora se uvijek nalaziti u plovilu, a prestaje vrijediti prestankom pravne osobe odnosno obrta. Prijedlog zakona propisuje i razloge zbog kojih može doći do oduzimanja te povlastice. Ovisno o značaju, gospodarski se ribolov dijeli na veliki i mali. Svaki od njih dijeli se na daljnjih nekoliko vrsta, pri čemu namjenu, vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom odnosno malom gospodarskom ribolovu propisuje ministar. On će propisati i program ispita za obavljanje gospodarskog ribolova, na kojem će se provjeravati stručna osposobljenost. Što se pak tiče rekreacijsko-športskog ribolova, on se smije obavljati samo na temelju dozvole, a dozvoljeno je dnevno uloviti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama, koji se, izričito se navodi, ne smiju stavljati u promet. Uzgoj ribe i drugih morskih organizama pravne ili fizičke osobe mogu započeti ako imaju koncesiju za upotrebu pomorskog dobra za uzgoj, ako su sami ili imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za tu djelatnost te ako imaju povlasticu za uzgoj izdanu od nadležne područne jedinice ministarstva. Na udaljenosti manjoj od 100 metara od oznake položaja uzgajališta zabranjeno je obavljanje ribolova i drugih radnji koje mogu ometati djelatnost uzgoja. Za ribolov se plaća i naknada, koja je prihod državnog proračuna, a koristi se za financiranje praćenja stanja biloškoga bogatstva mora u svrhu racionalnoga gospodarenja kao i financiranje mjera unapređenja morskoga ribarstva. Način određivanja visine naknade za ribolov propisuje ministar. Zaštiti riba i drugim morskih organizma, u zakonskom prijedlogu posvećeno je značajno mjesto. Zabranjeno je loviti i stavljati u promet nedorasle ribe i druge nedorasle morske organizme, a zabrana lovljenja je i za lovostaja. Ministar će propisati što se podrazumijeva pod nedoraslim ribama, najmanju veličinu gospodarski važnih vrsta riba i drugim morskih organizama ispod koje se ne smiju loviti, sakupljati niti stavljati u promet, lovostaj te zabranu ribolova na određenom ribolovnom području ili zoni. Predviđeno je da ministar propiše i posebna staništa u kojima je zabranjen ribolov. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarski ribolov i uzgoj moraju voditi očevidnik o tim djelatnostima. Inspekcijski nadzor provode ribarski inspektori ministarstva i drugi službenici koje za to ovlasti ministar, a zakonom su propisane novčane kazne za prekršitelje koje se kreću od 400 do 300.000 kuna, ovisno o prekršaju i o tome je li ga učinila fizička ili pravna osoba. (Hina) db ds 021041 MET aug 94 02HHMM MET aug 94