FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HRVATSKA VLADA O RESTRUKTURIRANJU JAVNIH PODUZEĆA I MORSKOM RIBARSTVU

RIBARSTVU ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - U večerašnjem nastavku sjednice Vlade, kojom je predsjedavao premijer Nikica Valentić, govorilo se o restrukturiranju javnih poduzeća i mjerama za poboljšanje poslovanja morskog ribarstva. Prema riječima premijera Valentića devet javnih poduzeća koja su u vlasništvu RH (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatska pošta i telekomunikacije, Jadrolinija, Hrvatske šume, Hrvatska vodoprivreda, Narodne novine i HRTV), te Ina grupa vlasnik su 40 posto hrvatskog gospodarstva. Valentić je istaknuo da je restrukturiranje tih poduzeća borba za financijsku disciplinu, te da nakon restrukturiranja slijedi faza privatizacije javnog sektora. Podpredsjednik Vlade Borislav Škegro naglasio je da je restrukturiranje javnog sektora temelj za naše daljnje razgovore s MMF i Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Izvješće o poslovanju devet javnih poduzeća i Ina grupe iznio je predstojnik Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća Milan Ujević. Rekao je da je 31. ožujka ove godine kapital tih poduzeća iznosio 108 milijardi kuna. Tri su javna poduzeća u gubicima - najviše Hrvatske željeznice (96 milijuna kuna), te Jadrolinija i Hrvatske ceste. Hrvatske željeznice i Jadrolinija ukupno primaju subvenciju od države od 500 milijuna kuna i bez toga ne bi mogle poslovati. Najveći dobitak imala je Ina grupa - 271 milijun kuna te HPT i HEP. Vlada je zatim prihvatila zaključke u svezi s poslovanjem i restrukturiranjem devet javnih poduzeća i Ina grupe. Ta su poduzeća dužna bez odgode donijeti i provesti program racionalizacije poslovanja te preispitati planove investicija. Također moraju izvršavati novčane obveze u zakonskom ili ugovornom roku te donijeti plan optimalnog radnog kapitala za poslovanje u ovoj godini. Premijer Valentić je posebice istaknuo obvezu plaćanja dugova, dodavši da je država ta koja prva mora početi plaćati svoje dugove. Govoreći o morskom ribarstvu, predsjednik hrvatske Vlade je istaknuo da je taj problem otvorio čitav niz pitanja - ukupnog položaja morskog ribarstva te ukupnog stanja u Jadranu i oko njega. Po saznanjima Vladine grupe za proučavanje toga problema, potpuno je nesređeno stanje u cijeloj grani. Izlov ribe mnogo je veći od dopuštenog, a godišnji je ulov između 40 i 50 tisuća tona ribe, to je bruto prihod od oko 150 milijuna DEM. Nijedan ribar ne vodi poslovne knjige, a apsolutno je prevelik broj kočarica, koje su postale zamjena za turističku privredu. Tu je i 14 tisuća dopunskih ribara te veliki broj sitnih ribara. Istaknuto je i nesređeno stanje u trgovini, gdje se pojavljuje veliki lanac preprodavača koji povećavaju cijenu ribe. Vlada će zato, rekao je premijer, u najkraćem roku provesti reorganizaciju u Vladi, kako o morskom ribarstvu ne bi odlučivalo nekoliko resora. Zatim, hitno treba donijeti Zakon o morskom ribarstvu i zabraniti izdavanje dozvola za kočarenje. Uvest će se obveza vođenja poslovnih knjiga kao i plaćanja poreza. Amortizacija će morati biti objektivno izračunata, a obvezatno će se morati prijaviti određen broj radnika na brodu, na pr. tri do četiri za rad na kočarici. Valentić je rekao da su nove mjere poreznog sustava, posebice uvođenje posebnih poreza zaista negativno djelovale na poslovanje ribara. Zato se i uvodi regres od 60 lipa po litri diesel-goriva. Takav će se regres provoditi privremeno do 31. listopada ove godine, kada bi trebalo biti sređeno ukupno stanje u oblasti morskog ribarstva. Prema riječima ministra financija Bože Prke, legalizacijom otkupa i premijama poticat će se oni koji ribu love, a ne oni koji je preprodaju. Svaki će profesionalni ribar morati voditi poslovne knjige koje će dati na uvid poreznom organu i onda na temelju podataka o kupnji goriva dobiti regres od 60 lipa po litri. Vlada je danas prihvatila program mjera za pobošanje poslovanja prerađivača ribe kojim se osiguravaju sredstva za odobravanje kredita za financiranje potrebitog iznosa radnog kapitala tvornica "Mardešić" iz Salija na Dugom Otoku, "Sardina" iz Postira, "Jadranka" iz Vela Luke, "Neptun" iz Komiže te "Plavica" iz Cresa. Također se tim mjerama izmiruje dug tvornice "Neptun" prema Splitskoj banci po kratkoročnom kreditu putem prijenosa na Splitsku banku dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Vlada je donijela i uredbu o dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi. Tom uredbom predviđa se regres za ribare u visini od 60 lipa po litri za diesel-goriva te novčana naknada u visini od 0,95 DEM ili 3,50 kuna po kilogramu konzervirane ribe, odnosno 0,12 DEM ili 0,44 kune po ribljoj konzervi. Vlada je dala i suglasnost na statut Sveučilišta u Zagrebu te prihvatila više izvješća i prijedloga iz međunarodne aktivnosti Hrvatske. (Hina) mp mć 142308 MET jul 94 14HHMM MET jul 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙