SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-SVEMIR

Nadnaslov:'Putovanje' na međunarodnoj svemirskoj postaji Naslov: Na međunarodnoj "Postaji Alpha" Podnaslov:Radi se još uvijek samo o maketi, smještenoj u svemirskom centru NASA-e, a projekt o čijoj kopiji u prirodnoj veličini je riječ započet će s realizacijom 2.002. godine. Ova svemirska avantura američkih, ruskih, kanadskih, europskih i japanskih partnera označena je kao svemirski prioritet Sjedinjenih Država, a poslužit će za brojne eksperimente u mikrogravitaciji. Piše: Souk CHANTHALANGSY, AFP SVEMIRSKI CENTAR HOUSTON (Sjedinjene Države) - "Pazite na glavu!", upozorava bivši astronaut James Buchli prije prolaska kroz kružna vrata prvog modula makete u prirodnoj veličini buduće međunarodne svemirske postaje, u kojoj će od 2.002. godine boraviti "svemironauti". Obojen u sivo i bijelo, taj orbitni laboratorij, u koji je javnosti pristup zabranjen, nalazi se u sredini ogromnog hangara Centra NASA-e u Houstonu (Texas). Veliki cilindrični moduli međusobno su povezani hodnicima-mostovima. Oni nose akronime partnera u ovoj svemirskoj avanturi: NASA (američki), RSA (ruski), CSA (kanadski) ESA (europski), NASDA (japanski). Kada se prijeđu vrata, prvi modul, ruske proizvodnje, gotovo je prostran. Dva metra u promjeru stambenog prostora, na oko šest metara dužine, a jedni namještaj su redovi ladica namijenjenih pokusima, komandna ploča sa stupom računara, rukohvatima na unutarnjim stijenkama i remenima za fiksiranje na raznim radnim mjestima. "Lakše se kreće u bestežinskom stanju, to je stvar navike", objašnjava Buchli, koji je sudjelovao na četiri zadatka svemirskih letjelica NASA-e između 1985. i 1991. godine. U svemiru treba živjeti i raditi u bilo kojem položaju, i okomito i vodoravno, nastavlja bivši astronaut (49), koji je postao jedan od odgovornih za operacije buduće postaje. Dvadeset i pet godina nakon spuštanja Apolla 11 na Mjesec, taj ambiciozni projekt postao je prioritetni svemirski zadatak Sjedinjenih Država i poslužit će kao okvir za eksperimente u mikrogravitaciji u područjima biotehnologije, tekućina, materijala i medicine. Ruski modul produžen je sa strana komandnim sustavom na koje se priključuju dva broda za preživljavanje postaje. Međunaslov: Blagovaonica s pogledom - na Zemlju Jedan hodnik dalje nalazi se veliki modul-laboratorij NASA-e, s jednostavnom opremom i opet ladicama na dvije fasade u kojima je spremljeno 600 već registriranih eksperimenata. "Tehnički, nema problema" između američkih i ruskih normi, "tek nekih ograničenja", objašnjava Franck Musil, predstavnik ekipe za analizu i integriranje sustava u ovom međunarodnom projektu, privremeno nazvanog "Postaja Alpha". Te su razlike, po njegovim riječima, od manjeg značaja, poput pitanja o dimenziji ladica za pokuse ili voltaže struje. U tijeku su rasprave koje će razrješiti sporna pitanja, dodaje Musil, koji predstavlja grupu Boeing pri NASA-i. Sjedinjene Države će isporučiti i dva modula-stana opremljena vertikalnim kabinama-spavaonicama, kupaonicom s "aspirirajućim" tušem (kako se voda ne bi raspršivala) i jednim "kutkom za obroke" sa dva uska stola i velikim okruglim prozorom s prekrasnim pogledom na Zemlju. U orbiti, spavati stoječki nije "neugodno", naročito ako "vas ljulja glazba", prema riječima Jamesa Buchlija. U stanici će boraviti najprije tri osobe, zatim po završetku gradnje šest. Montaža se sastoji i od modula-laboratorija japanske NASDA-e s rukom- robotom i otvorenom platformom za vanjske pokuse. Jedan hodnik ga dijeli od europskog modula koji u svom unutarnjem dijelu ima logistički mini-modul talijanske svemirske agencije. U svojoj konačnoj verziji postaja će imati šest modula laboratorija, dva modula za stanovanje i dva logistička modula, ukupnog obujma 1.275 m3 ili gotovo dva puta više nego jedan Boeing 747. Zahvaljujući američkim i ruskim ogromnim solarnim panoima ona će posjedovati elekričnu energiju od 110 kilovata. "Parkinzi" za letjelice NASA-e i brodove Soyuz zauzimati će gornji most kompleksa, kao i gigantska elektromagnetska ruka-robot, prilog kanadske svemirske agencije. Trideset i četiri leta letjelica i ruskih brodova - i bez sumnje nekoliko lansiranja rakete Ariane - biti će potrebno, između 1995. i 2002. godine, za realizaciju te postaje koja će biti u orbiti na oko 407 km iznad Zemlje. Preostaje još financirati taj projekt koji će do 2002.godine koštati više od 17 milijardi dolara, i zatim naći desetke drugih milijardi kako bi se osiguralo funkcioniranje i održavanje projekta. (Hina) tm br 300732 MET jul 94 300732 MET jul 94