Nadnaslov:Esperanto - jezik koji se ne prestaje nadati
Naslov: Ima li nade za esperanto?
Podnaslov:Često ismijavan i omalovažavan, jezik što ga je 1887.
godine stvorio Poljak Louis Lazare Zamenhof, ima danas više
milijuna praktikanata u više od sto zemalja svijeta.
Ima li šansi za esperanto, obzirom na težak posao i velike
troškove prevođenja za međunarodne tvrtke i institucije,
nasuprot protivljenju velikih sila ljubomornih na svoju
kulturnu prevlast?
Piše: Maurice LUBATTI, AFP
LA CHAUX-DE-FONDS (Švicarska) - Najveći esperantski centar Europe
smješten u gradiću La Chaux-de-Fonds (zapad) krenuo je ovog mjeseca s
25. ljetnim stažom u trenutku kad u zemljama bivšeg komunističkog
bloka nastava esperanta pati od posljedica gospodarske krize.
Često ismijavan i omalovažavan, jezik koji je 1887. godine stvorio
Poljak Louis Lazare Zamenhof, ima danas više milijuna pratikanata u
više od sto zemalja čiji će predstavnici krajem srpnja u Seulu održati
svoj svjetski kongres.
U esperantskom kulturnom centru KCE (Kultura Centro Esperantista),
brižljivo se radi na napretku tog jezika čije ime znači "onaj koji se
nada".
"Literatura na esperantu priznata je od međunarodnog Pen kluba, a
Papa je upotrijebio esperanto kao jedan od jezika svojeg posljednjeg
uskrsnog blagoslova", ponosno kaže Mireille Grosjean-Robert, neumorna
djelatnica KCE-a.
Svakog dana objavljuje se pet knjiga na esperantu a u posljednjih
deset godina porastao je broj sveučilišta na kojima se podučava taj
jezik vrlo lake gramatike s 30 na 130.
Jednostavnost tog jezika, čijih 15.000 korijenskih riječi čini temelj
vokabulara od oko 270.000 izraza, predstavlja njegovu glavnu snagu,
nasuprot teškom poslu i naročito velikim troškovima koje predstavljaju
prijevodi u međunarodnim tvrtkama ili institucijama.
Unutar Europske unije gdje se za sada govori 9 službenih jezika,
troškovi prevođenja dosižu više od 12 milijuna FRF dnevno. Svaka
prevedena riječi košta 2 FRF, objašnjava Claude Piron, nekada profesor
jezika i prevoditelj u UN i WHO, autor knjige "Izazov jezika" koju je
u ožujku objavila izdavačka kuća Editions l'Harmattan.
Međunaslov: Esperanto i kulturna prevlast velikih
Prema ovom stručnjaku, koji iznosi pravu obračunsku reviziju
lingvističke komunikacije u svijetu, jezik Zamenhofa predstavlja
jedini lijek za "Babilonski sindrom".
Za tog prevoditelja, koji poznaje nekoliko jezika, među kojima
ruski i kineski i, jasno, engleski, ovaj posljednji "je jedan od
najmanje prilagođenih zahtjevima međunarodne komunikacije".
"Prevlast engleskog uzrokuje nestanak jednog idioma svakog tjedna u
svijetu", ljutito je kazala irska ekologinja Maire Mullarnay iz
Dublina, prilikom nedavnog boravka u Švicarskoj.
Svi pokušaji međunarodnih organizacija u promoviranju esperanta
dosada su nailazili na protivljenje velikih sila ljubomornih na svoju
kulturnu prevlast, naglašava se u KCE-u.
Stanovnik Port-au-Princea, Adrien Luzincourt štedio je da bi si mogao
priuštiti ovog ljeta boravak u La Chaux-de-Fonds. Taj profeor
društvenih znanosti trebao bi zatim ići raditi u hispanofonu
Dominikansku Republiku, pored Haitija.
Taj radišni sveučilišni profesor raspravlja na esperantu s Orlandom
Raolom Gonzalesom, izdavačom u Havani. Ovaj je pak, želeći naučiti
jezik Zamenhofa zbog budućih profesionalnih razmjena, morao
iskoristiti velikodušnost prijatelja u inozemstvu.
"Poznavati esperanto znači načuliti uši prema svijetu, zato su taj
jezik zabranili nacisti kao i Staljin. Danas je još zabranjen u
Sjevernoj Koreji", primjećuje gospođa Grosjean-Robert.
(Hina) bnš br
240511 MET jul 94
240511 MET jul 94
Najava događaja - fotografije - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - sport - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - kultura - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - Hrvatska - za subotu 1. veljače
Najava događaja - svijet - za subotu, 1. veljače
Euroliga - Poraz Real Madrida, Hezonja isključen
Postignut dogovor o formiranju belgijske vlade nakon višemjesečnih pregovora
Pregled teniskih turnira - rezultati
Šah - Favoriti prema planu
Rayo Valeccano do pobjede nakon "lude" završnice