SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-SVEMIR

Nadnaslov:25. obljetnica otkako je čovjek po prvi put kročio na Mjesec Naslov: "Divovski korak za čovječanstvo" Podnaslov:Pola milijarde ljudi pratilo je 20. srpnja 1969. godine preko televizijskog ekrana prvo spuštanje čovjeka na mjesečevu površinu, popraćeno čuvenim Armstrongovim riječima: "Ovo je mali korak za čovjeka no divovski za čovječanstvo." Piše: Emmanuel SEROT, AFP WASHINGTON - "Ovdje su ljudi s planete Zemlje kročili po prvi put na Mjesec. Srpanj 1969. godine nakon Krista. Donosimo poruku mira cijelog čovječanstva". Bilo je to 20. srpnja 1969. godine kada su dva astronauta Apolla 11, Neil Armstrong i Edwin "Buzz" Aldrin, otkrili tu spomenploču na Mjesecu. U Washingtonu je 22 sata i 56 minuta, a zora sviće u Europi. Pola milijarde ljudi nalazi se ispred televizijskih ekrana. Neil Armstrong spušta se niz ljestve svemirskog broda LEM, nazvanog "Eagle" - orao je simbol Sjedinjenih Država - koji se tek spustio na Mjesec i govori: "Huston, ovdje baza Mir. Orao je sletio". Armstrong stupa na tlo i uživo izgovara rečenicu koju je zasigurno već dugo unaprijed pripremao: "Ovo je mali korak za čovjeka, no divovski za čovječanstvo". Zapovjednik misije Apollo 11 obilazi zatim oko letjelice kako bi provjerio da li je sve u redu, te primjećuje osobine tla: to je sitna materija, prašnjava, sive boje. Noge LEM-a zabile su se desetak centimetara u tlo. Potom prilazi uzimanju uzoraka tla dok Aldrin snima taj prizor te se potom i sam spušta na tlo. Za to vrijeme treći čovjek Apolla, Michael Collins ostaje u orbiti, u servisnoj letjelici. Tijekom dva sata, 31 minute i 37 sekundi boravka Armstronga te 40 minuta kraće Aldrina, ta su dvojica uzela nekih 25 kilograma uzoraka mjesečeva tla u krugu od dvadesetak metara od letjelice. Aldrin, koji se divi "veličanstvenoj pustoši" pejzaža, postavlja pano za ispitivanje sunčevih vjetrova. Međunaslov: Amerika trijumfira: na Mjesecu prije Rusa! Dvojica ljudi u svakom trenutku paze da ne gledaju izravno u sunce. Promjene temperature u svakom prijelazu na sunce su ogromne: 100 stupnjeva Celzijevih na suncu i minus 80 u hladu. Bijeli kombinezoni koji koštaju po 300.000 dolara, vrše svoju funkciju: samo jednom prilikom Aldrin je morao dotjerati toplinsku kontrolu svoje opreme nakon što se potužio na hladnoću. Ta dvojica zanemaruju pauze predviđene za svladavanje umora što ga izaziva kretanje u neudobnim kombinezonima. U stvari, oni se kreću lakše nego tijekom vježbi obuke u svemirskom centru Houston, u prostoriji koja je trebala odražavati uvjete na Mjesecu. Ni u kojem trenutku njihov srčani ritam ne bi smio biti ubrzan. Trenutak je za rekordni telefonski poziv na veliku udaljenost: predsjednik Richard Nixon, sjedeći u Ovalnom uredu Bijele kuće zove Mjesec: "Vaše riječi s mora Mira navode nas da podvostručimo napore na donošenju mira na Zemlju". Zadatak dvojice je završen. Oni se moraju vratiti u letjelicu kako bi se odmorili prije odlaska s Mjeseca. Naknadno su obojica priznala da tada nisu mogli zaspati. Jedanaest je sati u Washintonu. Prije gotovo 12 sati LEM je sletio i NASA započinje operaciju povratka. "Eagle" se uzdiže i kreće na svoj rendez-vous sa servisnom letjelicom. Sve se odvija korektno i 22. srpnja misija se vraća na Zemlju. Dva dana kasnije u Pacifičkom oceanu, 1.500 km jugozapadno od Hawaja brod pada u vodu. Na platformi Horneta, broda zaduženog da preuzme astronaute, Nixon prima posadu koja će provesti 21 dan u karanteni. Amerika trijumfira: stigla je na Mjesec prije kraja desetljeća, kao što je 1961. godine odredio predsjednik Kennedy. U punom jeku hladnog rata ona je uspjela biti bolja od Rusa, koji su imali nekoliko nesreća na tom području. (Hina) tm br 190211 MET jul 94 190211 MET jul 94