DOPUNA SERVISA POSEBNIH NASLOVA ZA 13. LIPNJA EU-IZBORI

Nadnaslov:Nedjeljni europski izbori - ozbiljna promjena političke situacije u pojedinim zemljama Naslov: Nova politička 'podjela karata' u Europi Podnaslov:Upravo održani izbori za Europski parlament, četvrti po redu od 1979. godine, potvrdili su tendenciju opadanja sudjelovanja birača, zabilježivši učešće od jedva 54%, te su u nekim slučajevima ozbiljno promijenili političku situaciju, u Njemačkoj i Italiji u prilog vladajućim strankama i koalicijama, a, osobito u Britaniji i Španjolskoj, na njihovu štetu. Dominantna parlamentarna skupina ostaju i dalje socijalisti, a za njima slijede demokršćani, predviđa Eurostat. PARIZ (AFP) - Brojne rasprave najavljene su za ponedjeljak u glavnim zemljama Europske unije (EU) nakon nedjeljnih izbora koji su u nekim slučajevima ozbiljno promijenili politički krajolik, iako je glasovanju pristupilo jedva nešto više od jednog na dva birača. Trojica socijalističkih čelnika velikih država - Francuske, Španjolske, Njemačke - i jedan konzervativni - britanski premijer John Major - spremaju se unutar vlastitih stranaka dočekati napad osporavatelja nakon svog slabog uspjeha kod birača. Nasuprot tome, njemački konzervativci, do ovih posljednjih tjedana gubeći na brzini, kao i talijanska desnica, zadovoljni su uspjesima Helmuta Kohla i Silvija Berlusconija. Ovi europski izbori, četvrti od 1979. godine, potvrdili su tako svoju namjenu "ispitivanja odnosa" unutar svake pojedine zemlje, a na štetu europske rasprave, gotovo posvuda izbjegavane. Tendencija smanjenog sudjelovanja (učešće je 1979. godine iznosilo 63%, 1984. godine 61% i 1989. godine 58,4%), nastavljena je, s postotkom sudjelovanja procjenjenim ovoga puta na 54%. U parlamentu u Strasbourgu, socijalistička parlamentarna skupina trebala bi ostati na čelu s 200 mjesta od ukupno 567, predviđa institut za statistiku Eurostat, a za njima slijede demokršćani (148 mjesta), potvrđujući prevlast dviju velikih europskih političkih obitelji. Sastav parlamentarnih skupina ostaje međutim vrlo neizvjestan, ne manje od 60 izabranih, od kojih Talijani iz pokreta Naprijed Italija nisu još svrstani ni u jednu europsku formaciju. Novi parlament morat će se suočiti s glavnim elementima europske izgradnje: stvaranjem jedinstvene valute, širenjem na skandinavske zemlje, Austriju te srednju i istočnu Europu, institucionalnom promjenom 1996. godine. Žive rasprave u nekoliko zemalja o ugovoru iz Maastrichta ima će za posljedicu dolazak u parlament poslanika, posebno danskih i francuskih, koji su proveli kampanju protiv tog teksta. U Francuskoj, manje od godinu dana prije predsjedničkih izbora, proboj dviju disidentskih lista oslabio je obje velike formacije vlade, savez RPR-UDF (desnica) i Socijalističku stranku. Desnica, koja je namjeravala svesti na minimum svoja razilaženja o Europi, morat će računati s pristašama poslanika Philippe de Villiersa, koji se žestoko protivi ugovoru iz Maastrichta, dok socijaliste progoni neugodan poslovni čovjek Bernard Tapie (lijevi centar), vlasnik nogometnog kluba Olympique iz Marseillea, čiji će pravno-financijski sporovi nastaviti puniti kronike sljedećih mjeseci. Međunaslov: Europski izbori i odnos snaga na domaćem terenu U Njemačkoj, uspjeh pristaša Helmuta Kohla, četiri mjeseca prije listopadskih parlamentarnih izbora, prikriva vrlo nesigurnu situaciju kako za oporbu tako i za većinu. Socijal-demokratima Rudolfa Scharpinga smanjene su šanse da sami dođu na vlast te bi mogli biti prisiljeni sastavljati vladu zajedno sa Zelenima. U protivničkom kampu, mali izborni postotak liberala FDP, koji ne prelazi 5%, mogao bi jako nedostajati demokršćanima. U Velikoj Britaniji konzervativci su pretrpjeli oštar poraz, puštajući laburističku oporbu da zauzme tri četvrtine mjesta. Major je usprkos svemu izbjegao poniženje koje su mu predviđala neka ispitivanja, nekoliko mjeseci prije kongresa Konzervativne stranke predviđenog za jesen. Njegova izborna bilanca globalno je ispala vrlo loša, mjesec dana nakon katastrofalnih lokalnih izbora i djelomičnih parlamentarnih izbora, isto tako poraznih, od proteklog tjedna. U Španjolskoj, socijalistička stranka šefa vlade Felipea Gonzaleza, koju je prestigla Narodna stranka (desnica), nalazi se u nezgodnom položaju, kao žrtva porasta nezadovoljstva izazvanog gospodarskom krizom i nizom političko-financijskih skandala. Jedini europski čelnik doista plebiscitarno izabran, Berlusconi, koji je tek stigao na vlast, okuplja za svoju stranku Naprijed Italija 30,6% glasova, snažno jačajući svoj položaj na čelu talijanskih stranaka, daleko ispred neposlušnih neofašističkih i regionalističkih partnera. U drugim zemljama, vlade na vlasti doživjele su različite sudbine. Grčki socijalisti i irska koalicija desnog centra i laburista potvrdile su svoje pozicije. U Belgiji i Luksemburgu, koalicije na vlasti nisu u opasnosti. U Portugalu, socijalistička oporba odnosi tijesnu pobjedu. U Danskoj bi antieuropske liste mogle odnijeti četiri do pet mjesta od 16. U Nizozemskoj, Kršćansko-demokratska stranka CDA, pobjeđena na nedavnim parlamentarnim izborima, ponovno izbija na čelo među nizozemskim strankama. (Hina) bnš br 131549 MET jun 94 131549 MET jun 94