SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-IZBORI

Nadnaslov:Glavne europske političke grupacije - konkurenti na skorim izborima Naslov: Tko će u novi Europski parlament? Podnaslov:Na izborima za novi Europski parlament, što će se održati u zemljama članicama Europske unije od 9. do 12. lipnja, sudjelovat će većinom političke snage koje pripadaju širem stranačkom okupljanju istovrsnih političkih stranaka na europskoj razini. Dvije glavne organizacije, od kojih svaka raspolaže s moćnom političkom grupacijom u postojećem Europskom parlamentu, su desna, Europska narodna stranka i lijeva, Stranka europskih socijalista. PARIZ (AFP) - Većina glavnih političkih snaga u konkurenciji u svakoj zemlji uoči europskih izbora koji će se održavati od 9. do 12. lipnja pripada skupinama stranaka organiziranih na razini Europske unije, iako su izborne kampanje prije svega nacionalna stvar. Dvije glavne organizacije, koje svaka raspolažu moćnom političkom grupacijom u sadašnjem Europskom parlamentu kojemu ističe mandat, su desno Europska narodna stranka (PPE) (narodnjaci) i lijevo Stranka europskih socijalista (PSE). Suprotno komunistima i ekstremnoj desnici, liberalne su stranke također organizirane na multinacionalnoj osnovi, dok su Zeleni jednostavno izradili zajedničku platformu. PPE, osnovana 1976. godine, kojom predsjedava bivši belgijski premijer Wilfried Martens, okuplja demokršćanske stranke 'dvanaestorice'. No, njegova parlamentarna grupacija u Strasbourgu (162 članova na 518 poslanika), kojom predsjedava još jedan bivši šef belgijske vlade Leo Tindemans, nastoji na širi način udružiti sve poslanike desnice. Grupacija tako od 1992. godine okuplja britanske i danske konzervativce. Francuski neogolisti, koji su do sada bili u odvojenoj grupi, trebali bi načelno pristupiti PPE-u u sljedećoj skupštini. Manifest PPE-a, predstavljen u Bruxellesu protekle veljače, ističe prednosti federalne strukture za Europsku uniju. No, tu opciju ne podržavaju uvijek na nacionalnoj razini stranke članice PPE-a. Njemački demokratski kršćani povukli su iz svog programa svako spominjanje "Sjedinjenih Država Europe", a u Francuskoj, vodeći na centrističkoj listi desnice Dominique Baudis izjavio je kako "više nije sklon federalnoj Europi". Što se tiče socijalista, PSE je osnovan tek u studenom 1992. godine u Den Haagu, umjesto labavije strukture, Unije socijalističkih stranaka Europske zajednice. Izborna platforma usvojena u studenom želi biti "koristan instrument stranaka članica u njihovoj kampanji" s jednim ciljem: suočenim s većinskom desnicom u Europi, dozvoliti socijalističkim poslanicima u Europskom parlamentu (197 u sadašnjoj skupštini, kojima predsjedava Francuz Jean-Pierre Cot) da nastave s formiranjem najvažnije grupacije u parlamentu. Međunaslov: Profiliranje ostalih pretendenata na članstvo I njima, jednako kao što je slučaj i s PPE-om, predsjeda Belgijanac, ministar vanjskih poslova Willy Claes. PSE već obuhvaća stranke četiriju budućih članica EU (Austrija, Švedska, Norveška, Finska). Tu spadaju i talijanski bivši komunisti PDS-a (Demokratska stranka ljevice). Komunisti ili bivši komunisti ne raspolažu doista nikakvom zajedničkom organizacijom na europskoj razini, ali nisu čak ni obuhvaćeni na parlamentarnom planu u Strasbourgu: Francuzi, Portugalci i Grci formirali su grupu (Koalicija ljevica, 13 članova), Španjolci nisu upisani a Talijani su pak pristupili PSE-u. Isto tako, ekstremna desnica, po prirodi nacionalistička, nije pristala na europske saveze, a "tehnička" grupa europskih desnica (12 izabranih) ne obuhvaća čak ni njemačke republikance. Nasuprot tome, liberalne stranke okupljene su unutar Europske stranke liberala, demokrata i reformatora (ELDR), kojom predsjedava, kao i njegove kolege, belgijski političar, bivši europski komesar Willy de Clercq. Program usvojen u prosincu u Torquayu (Velika Britanija) zalaže se za "decentralizirani federalizam" u Europi. No brojnost grupe LDR u Parlamentu u Strasbourgu, kojom predsjedava Francuz Yves Galland, skromna je u usporedbi s težinom demokršćana i socijalista: 44 članova, a prelazak bivšeg francuskog predsjednika Valery Giscard d'Estainga u PPE između ostalog je izazvalo unutarnju krizu. Napokon, Zeleni (27 članova), koji nisu osnovali pravu zajedničku organizaciju, usvojili su u ožujku zajedničku platformu, zalažući se posebno za uvođenje europskog poreza na energiju. (Hina) bnš br 030757 MET jun 94 030757 MET jun 94