SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAĐARSKA-IZBORI

HNA0013 4 VP 1055 Hina Opći servis SVIJET-SPN SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAĐARSKA-IZBORI Nadnaslov:Pred mađarske parlamentarne izbore 8. svibnja Naslov: Lijevo, desno ili ... Podnaslov:Mađari u nedjelju izlaze na izbore na kojima će odlučiti o tome tko će u naredne četiri godine voditi zemlju. Kombinacijom većinskog i proporcionalnog sustava te izborom s Državne liste biti će izabrano 386 članova parlamenta, a za pobjedu na izborima najviše šanse se daju Mađarskoj socijalističkoj stranci, reformiranim komunistima, koji su, kako se procjenjuje, najznačajniji suparnik vladajućeg Mađarskog demokratskog foruma. Piše: Miljenko PAJALIĆ, Hina BUDIMPEŠTA - Plakati s narančama, karanfilima, tulipanima, golubima i drugim primjercima flore i faune, kao stranačkim simbolima, koji su nagovarali građane Mađarske da glasuju za mlade ili stare liberale, za Mađarski demokratski forum ili socijaliste, od subote u 00 sati bit će prošlost - počinje izborna šutnja. Mađari će 8. svibnja odlučivati o tome tko će u iduće četiri godine voditi zemlju. U prvom će krugu proći oni kandidati koji dobiju više od 50 posto glasova, dok će ostali na popravni ispit pa će drugi krug izbora, 29. svibnja, odlučiti, na temelju najvećeg broja glasova, o izbornim pobjednicima. Zanimljivo je da su načela mađarskog izbornog zakona pripremili već zastupnici u jednopartijskom parlamentu, pripremajući tako sami sebi i kraj političke karijere. Sam zakon donesen je godine 1988. i na temelju njega provedeni su izbori 1990. Jedina bitna razlika između tadašnjeg zakona i ovog koji regulira sadašnje izbore jest, kako nam je rekao voditelj Ureda Ministarstva unutarnjih poslova za izbore i informiranje dr. Zoltan Toth, u minimumu glasova koji je potreban da jedna stranka postane parlamentarnom. Godine 1990. taj je minimum bio 4 posto, a sada je 5 posto. Mađarski izborni sustav neki smatraju kompliciranim, ali tamo sasvim dobro funkcionira, i, što je još važnije, traje već šest godina. Postoje tri vrste mandata, ili, da tako kažemo, tri načina izbora. Ponajprije, 176 parlamentarnih zastupnika biti će izabrano u isto toliko izbornih okruga, po većinskom sustavu. Zatim, 152 zastupnika biti će izabrana među kandidatima u 20 županija, po proporcionalnom sustavu. I, konačno, 58 od ukupno 386 članova parlamenta bit će izabrano s Državne liste, kao neka vrsta, športskim rječnikom rečeno, repasaža. Tih 58 zastupnika bit će izabrano među onima, koji nisu prošli ni u izbornim okruzima ni na županijskim listama. Službeni rezultati, kako je rekao dr. Toth, biti će poznati 10 dana nakon prvog, odnosno nakon drugog kruga izbora, a konačni se rezultati prvog kruga izbora očekuju u ponedjeljak, 9. svibnja u 6 sati. Prve, aproksimativne procjene bit će, jasno, poznate već 8. svibnja kasno navečer. Međunaslov: Kakvi su izgledi pojedinih stranaka? Znakovito je da i Mađarska, kao i neke druge postkomunističke zemlje (primjerice Litva i Poljska), pokazuju istu tendenciju ponovnog vraćanja ulijevo. Dobri poznavatelji ovdašnjih prilika, novinari i obični ljudi, uglavnom većina, osim, jasno, stranačkih protukandidata, smatraju da će najviše glasova osvojiti Mađarska socijalistička stranka. To su zapravo reformirani komunisti, koje vodi, i kandidat je za premijera, posljednji mađarski ministar vanjskih poslova iz doba komunizma Gyula Horn. S njim je na vrhu liste i, a to mu daje još veću težinu, sindikalni vođa Sandor Nagy. Očito je da je ta stranka, koja svoje glasače nalazi među radništvom,nezaposlenima, umirovljenicima i, znakovito, ženama, posebice opasna vladajućem Mađarskom demokratskom forumu (MDF), jer socijaliste osobito napada državna televizija, koja je, kako ovdje kažu, u rukama vladajuće stranke. To Horn posebno zamjera, ističući da televizija, koja se financira iz državnog proračuna, ne smije nekorektno napadati jednu parlamentarnu stranku. Na lijevom krilu još je i ultralijeva Mađarska socijalistička radnička partija, koja nosi naziv nekadašnjih komunista, te Mađarska radnička partija, koja je izravni nasljednik Kadarovih komunista. Te stranke nemaju većih izgleda i Horn se ograđuje od bilo kakve suradnje s njima, ali, nakon prvog kruga, tko zna? Borba za vlast ne poznaje granica! Vladajući MDF zapravo je, kažu dobri poznavatelji ovdašnjih prilika, populistički pokret, koji je i dosad bio na vlasti zahvaljujući koaliciji s kršćanskim demokratima i Seljačkom strankom. Stranku vodi sadašnji ministar obrane Janos Fuer, a kandidat za premijera je sadašnji v. d. predsjednika vlade Peter Boross. Stranka je podijeljena na frakcije, od kojih su se neke odvojile od matice, kao na primjer konzervativci Istvana Csurke. Ta stranka za svoju promidžbu koristi elektronske medije, ali se javnosti zamjerila baš zbog velike čistke novinara u tim medijima. Dobri poznavaoci mađarskih prilika smatraju da će vladajuća stranka moći i dalje vladati samo u koaliciji s drugima, a tada će mnogo toga morati žrtvovati. Dobri se izgledi daju i tzv. liberalnom bloku od četiri stranke, koje u prvom krugu izbora idu svaka za sebe, ali postoje veliki izgledi da u drugom idu u koaliciji, što ih čini vrlo opasnim. Te stranke osobito ističu svoju europsku orijentaciju, a kažu da financijski najbolje stoje, da ih podržava domaći i strani kapital. Tu je, ponajprije Savez mladih demokrata ili mladi liberali, koje vodi najmlađi kandidat za predsjednika vlade 31-godišnji Viktor Orban. Zatim je tu Savez slobodnih demokrata, ili stari liberali, koje vodi Ivan Petoe, a kandidat je za premijera Gabor Kuncze. U tom liberalnom bloku još je i Stranka poduzetnika, koju vodi magnat industrije žestokih pića Peter Zwack te Agrarni savez, pod vodstvom Tamasa Nagya. Liberali ističu da će dobiti više od 50 posto glasova, jer će za njih glasovati oni koji su i protiv lijevih i protiv desnih. Te tri, nazovimo ih struje, najveći su kandidati za parlamentarne izbore. Međunaslov: 30-tak stranaka u izbornom natjecanju Kao ozbiljni kandidati, koji mogu biti osobito značajni kao koalicijski partneri još su, na desnici, Stranka mađarske istine i života, koju vodi otpadnik iz MDF Istvan Csurka, kao i stranka centra - Kršćansko-demokratska narodna stranka, koju vodi Laszlo Surjan, ministar socijalne skrbi u Borossovoj vladi. To je, eto, slika mađarske političke scene uoči parlamentarnih izbora u nedjelju, 8. svibnja. Na izbore će izaći tridesetak stranaka, od kojih je 15 na Državnoj listi, to su dakle značajnije stranke. Prema prognozama dr. Zoltana Totha, voditelja Ureda Ministarstva unutarnjih poslova za izbore i informiranje, samo njih 7 ući će u parlament. Kako će tada ta slika političke scene Mađarske izgledati, teško je sa sigurnošću reći. Postoje samo nagađanja, koja upućuju na neke koalicije ili MDF-a s drugim strankama ili liberala, jer, navodno, sa socijalistima nitko neće u koaliciju, iako se pretpostavlja da će oni osvojiti najviše glasova, ali nedovoljno da sami sastave vladu. No, pričekajmo nedjelju ili, još bolje, ponedjeljak 9. svibnja u 6 sati kad će sve biti poznato, barem ono bitno. (Hina) mp br 060209 MET may 94 060209 MET may 94