SJEDNICA HRVATSKE VLADE

ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela Uredbu o plaćama i Uredbu o utvrđivanju najviših iznosa mase sredstava za isplatu mirovina. Po Uredbi o plaćama visina osnovice je 888.000 hrvatskih dinara a primjenjuje se od 1. svibnja do najkasnije 31. listopada 1994. To je povećanje od 5,8 posto. Najniža osnovna plaća je 667.000 dinara za razdoblje lipanj-listopad 1994., a to je za 4,89 posto više od sadašnje osnovice. Minimalna plaća za isto razdoblje je 536.913 dinara, jednako kao i dosad, a minimalna plaća koja služi kao osnovica za ostvarenje prava na socijalnu skrb iznosi 250.000 ili za šest posto više nego dosad. Uredba o utvrđivanju najviših iznosa mase sredstava za isplatu mirovina određuje da masa sredstava za isplatu mirovina u lipnju 1994., umanjena za doprinose za zdravstvo, ne može biti veća od mase sredstava isplaćene za mirovine u mjesecu svibnju ove godine. Uz isplatu mirovina u lipnju isplatit će se umirovljenicima i jednokratna svota od 120.000 dinara. Izvješće Ministarstva rada i socijalne skrbi o provedbi stabilizacijskog programa u društvenim djelatnostima podnio je ministar Ivan Parać. U Hrvatskoj je 272.761 ili 6,1 posto ukupnog pučanstva socijalno ugroženo, najviše u Šibenskoj županiji, 11,1 posto te u Vukovarsko-srijemskoj 10 posto, a najmanje u Krapinsko-zagorskoj županiji, 2,7 posto. Ove će godine u Hrvatskoj biti 850.000 umirovljenika, a najveći je problem što Hrvatska svakog mjeseca dobije 800 umirovljenika iz drugih republika bivše Jugoslavije, što je veliki trošak za Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja, rekao je Parać. Govoreći o nezaposlenosti, ministar Parać je iznio podatak da je potkraj siječnja 1994. bilo ukupno 246.330 evidentiranih nezaposlenih osoba, što je 6,2 posto manje nego u siječnju 1993. Hrvatska je Vlada danas prihvatila i prijedlog za sklapanje sporazuma sa Svjetskom bankom o hitnom zajmu za obnovu u visini 128 milijuna dolara. Od toga je za ceste predviđeno 11,7 milijuna dolara, za željeznice 9,8, za elektroprivredu 16,6 te vodoprivredu 20 milijuna dolara. Za obnovu naselja predviđeno je 40,2 milijuna dolara a za poljoprivredu 19,7 milijuna dolara. Taj bi zajam Izvršni odbor Svjetske banke trebao Hrvatskoj odobriti na sjednici 23. lipnja ove godine. Rok otplate je 17 godina, na četverogodišnji poček. Prvi anuitet dospijeva 12. prosinca 1998. a zadnji 15. lipnja 2011. Tekuća godišnja kamatna stopa je 7,27 posto. Vlada je danas pristanak i na izmjene i dopune statuta Hrvatskih željeznica te odlučila da se raspiše natječaj za financiranje izgradnje auto-cesta u Hrvatskoj po modelu zajma ili koncesija. To su auto-ceste Rijeka-Zagreb-Goričan, dionica Rijeka-Karlovac i Zagreb-mađarska granica, zatim Jadranska auto-cesta na dionici Rupa-Rijeka, Rijeka-Novi Vinodolski-Vratnik te Maslenica-Zadar-Šibenik-Split, auto-cesta Zagreb-Macelj-austrijska granica na dionici Gubaševo-Krapina-Macelj te auto-cesta Karlovac-Gospić-tunel Sveti Rok-Maslenica. Riječ je i o auto-cestama Dragonja-Pula, Slavonski Brod-Županja-Lipovac, te madžarska granica-Beli Manastir-Osijek-Velika Kopanica na dionici Osijek-Đakovo-Velika Kopanica. Hrvatska je Vlada prihvatila i nacrt konačnog prijedloga zakona o Hrvatskim željeznicama te nacrt konačnog prijedloga zakona o osiguranju izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika. Dosta je rasprave potaknuo prijedlog za osiguranje i raspodjelu sredstava za državne nagrade u području znanosti, izobrazbe, kulture i športa u ovoj godini. Ministrica kulture i prosvjete Vesna Girardi-Jurkić, a podupro ju je i ministar znanosti Branko Jeren, drži da su odobrena sredstva za nagrade od 120 milijuna hrvatskih dinara uistinu premalena za državne nagrade kao što su "Ivan Filipović", "Vladimir Nazor", Nikola Tesla", "Franjo Bučar" i druge. Nakon duže rasprave je, a na inzistiranje ministara kulture i prosvjete te znanosti, prihvaćen prijedlog da se odobre dodatna sredstva od 882 milijuna dinara pa ukupni fond za državne nagrade sada iznosi 1.002.000.000 dinara. Vlada se također složila da se uspostavi vojni ordinarijat za vjersku skrb hrvatskih oružanih snaga. Molbu za osnivanje ordinarijata podnio je Svetoj Stolici nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić, a Sveta Stolica zamolila je hrvatsku Vladu za pismeni pristanak. Odgovor o vojnom ordinarijatu sastavit će Ministarstvo vanjskih poslova, na temelju sličnog ugovora Svete Stolice i Madžarske. (Hina) mp vkn 261906 MET may 94 26HHMM MET may 94