HRVATSKA VLADA O PROVOĐENJU STABILIZACIJSKOG PROGRAMA

ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Cijene na malo, prema tzv. košarici, koju u svojoj statistici koristi hrvatska Vlada, u travnju ove godine bile su 16,2 postotna poena niže nego 21. listopada 1993., kad je počela provedba ekonomske stabilizacije. To je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade, kojoj je predsjedao premijer Nikica Valentić, rekao potpredsjednik Vlade Borislav Škegro. Također je dodao da je najviše pojeftinilo meso, za 30 posto. Zabilježen je i porast prometa u trgovini na malo, i to i realno i nominalno. Škegro se osvrnuo i na neke 'špekulacija' oko uvođenju kune umjesto HRD. Istaknuo je da nije riječ o devalvaciji, nego o denominaciji, dakle brisanju nula, odnosno pomicanju decimalnih znamenki u lijevo. Kao primjer naveo je novine koje danas stoje 2.500 dinara, a koje bi, nakon denominacije, stajale 2,5 kuna. Ili ako danas jedna njemačka marka iznosi 3.683 hrvatskih dinara, u slučaju denominacije, taj bi tečaj bio 1 DEM - 3,683 kune. Dakle, rekao je Škegro, nema ni govora o devalvaciji, nego je riječ o čisto tehničkom pitanju kako riješiti pitanje denominacije. Na dnevnom redu današnje sjednice našle su se i dvije uredbe o plaćama i o utvrđivanju najviših iznosa mase sredstava za isplatu mirovina. S tim u vezi premijer Valentić je kazao da će time praktički biti završeno s donošenjem takvih uredaba, a pitanja koje su one regulirale konačno trebaju biti ugrađena u kolektivne ugovore između sindikata i poslodavaca. Takve će uredbe, možda, zbog tehničkih problema, biti donošene još mjesec - dva, ali praktički je njihovo vrijeme prošlo, naglasio je Valentić. Prema danas donesenim uredbama, koje stupaju na snagu danom objavljivanja u Narodnim novinama, mirovine i plaće, njihovi najviši i najmanji iznosi, ostaju u svibnju isti kao i u travnju. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro s tim u vezi je iznio podatak da su u veljači 1994. u odnosu na isti mjesec 1993. godine, plaće realno povećane za 66,6 posto, odnosno za 63,7 posto u privredi, a za 75,3 posto u neprivredi. Vladu je s financijskim izvješćima javnih poduzeća za 1993. godinu upoznao predstojnik Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća Milan Ujević. Istaknuo je da ta izvješća nisu analiza, da će ona tek slijediti i biti podnesena Vladi. Prema podacima iz izvješća, svekolika imovina deset javnih poduzeća iznosi 33,7 milijardi DEM, a neto kapital 28,7 milijardi DEM. Dugoročne obveze iznose 3,3 milijarde DEM, a kratkoročne 1,6 milijardi DEM. Riječ je o deset javnih poduzeća koja su u državnom ili pretežno državnom vlasništvu - HŽ, HEP, Hrvatske ceste, Jadrolinija, Hrvatske šume, HPT, Vodoprivreda, Narodne novine, HRTV i Ina matica. Vlada je danas prihvatila i Odluku o izmjeni Odluke o kriterijima za carinski kontingent. Tom se odlukom carinski kontigent šećera izjednačuje s drugim sirovinama i reprodukcijskim materijalom, koji se uvoze radi ugradnje u izvozni proizvod. Ukupno uvozno opterećenje pri uvozu takvog šećera svodi se samo na pristojbu za carinsko evidentiranje od jedan posto. Kako je rekao premijer Valentić, Vlada zna bilancu šećera i takav uvoz neće ići na štetu domaće proizvodnje šećera nego će pomoći domaćoj konditorskoj industriji. Jasno trebat će čvrsto kontrolirati kako se taj "šečerni kontigent troši". Vlada je prihvatila i Konačni prijedlog zakona o državnoj statistici, više prijedloga i izvješća iz međunarodnih odnosa, te nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti. (Hina) mp ds 281459 MET apr 94 28HHMM MET apr 94