FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NELSON MANDELA - OD ZATVORENIKA DO PREDSJEDNIKA

PRETORIA, 10. svibnja (Hina/Reuter) - Od zatvora do predsjedništva, Nelson Mandela stigao je na kraj svog dugog marša do slobode. U smiraj života posvećenog nacionalnoj borbi, Mandela u 75. godini postaje prvi crni predsjednik Južne Afrike u osvit njezine nove višerasne demokracije. Na svom putu stekao je posebnu auru, koja ga stavlja u panteon slobode zajedno s Indijcem Mahatmom Gandijem i Amerikancem Martin Luter Kingom. Za razliku od njih, Mandela preuzima mjesto predsjednika na čelu svog oslobođenog naroda - sa svim rizicima što ih to donosi. Zatočen trećinu svog života u zatvorima apartheida, nesumnjivo se kvalificirao za ulogu prvog južnoafričkog crnog šefa države. Danas će položiti prisegu pred Zgradom Unije u Pretoriji, spomeniku prohujale bijelačke vladavine. Nelsona Rolihlala Mandelu izabrao je za predsjednika novi demokratski parlament s crnačkom većinom u Capetownu, gdje su i započeli i okončali - vladavina bijele manjine i apartheid. Čelnik Afričkog nacionalnog kongresa govorio je nakon toga s balkona parlamenta tisućama svojih pristaša. Podižući pogled prema zaljevu Table, gdje leži otok Robben, bivša kažnjenička kolonija za političke zatvorenike u kojoj je proveo 18 od 27 godina tamnovanja, zbog borbe protiv apartheida, Mandela je svom narodu obećao promjenu - ali ne i lagodan put do slobode. "Zadaća koja je pred nama neće biti laka", kazao je on, jamčeći donošenje mjera za ublažavanje siromaštva crnačke većine Južne Afrike, koja je prošlog mjeseca glasovala na
PRETORIA, 10. svibnja (Hina/Reuter) - Od zatvora do predsjedništva, Nelson Mandela stigao je na kraj svog dugog marša do slobode. U smiraj života posvećenog nacionalnoj borbi, Mandela u 75. godini postaje prvi crni predsjednik Južne Afrike u osvit njezine nove višerasne demokracije. Na svom putu stekao je posebnu auru, koja ga stavlja u panteon slobode zajedno s Indijcem Mahatmom Gandijem i Amerikancem Martin Luter Kingom. Za razliku od njih, Mandela preuzima mjesto predsjednika na čelu svog oslobođenog naroda - sa svim rizicima što ih to donosi. Zatočen trećinu svog života u zatvorima apartheida, nesumnjivo se kvalificirao za ulogu prvog južnoafričkog crnog šefa države. Danas će položiti prisegu pred Zgradom Unije u Pretoriji, spomeniku prohujale bijelačke vladavine. Nelsona Rolihlala Mandelu izabrao je za predsjednika novi demokratski parlament s crnačkom većinom u Capetownu, gdje su i započeli i okončali - vladavina bijele manjine i apartheid. Čelnik Afričkog nacionalnog kongresa govorio je nakon toga s balkona parlamenta tisućama svojih pristaša. Podižući pogled prema zaljevu Table, gdje leži otok Robben, bivša kažnjenička kolonija za političke zatvorenike u kojoj je proveo 18 od 27 godina tamnovanja, zbog borbe protiv apartheida, Mandela je svom narodu obećao promjenu - ali ne i lagodan put do slobode. "Zadaća koja je pred nama neće biti laka", kazao je on, jamčeći donošenje mjera za ublažavanje siromaštva crnačke većine Južne Afrike, koja je prošlog mjeseca glasovala na povijesnim prvim sverasnim izborima. Njegove godine iza rešetaka učinile su ga najslavnijim političkim zatvorenikom u svijetu i gotovo nadljudskim likom za milijune crnih Južnoafrikanaca zlostavljanih apartheidom. Njegovo je držanje pojačano jedinstvenošću apartheida, okrutnog južnoafričkog modela rasne segregacije, koji je u svijetu postao najvećim simbolom nehumanosti čovjeka prema čovjeku nakon nacizma. Mandela je i osobno iskusio patnju, i pored boli zbog bespomoćnog promatranja milijuna svojih sunarodnjaka izloženih raseljavanju, torturi i tisućama ubijenih od ruku provoditelja apartheida. Gotovo čim je zakoračio na pozornicu borbe protiv apartheida dočekala ga je doživotna kazna zatvora. Njegova mati i odrasli sin umrli su dok je bio u zatvoru, no nije mu dopušteno da im bude na sahrani. Napori duge borbe protiv bjelačke manjine doprinjeli su raspadu njegova braka s voljenom Winnie, i danima starosti u samoći. "Najbolnije su rane koje ne možete vidjeti", kazao je Mandela novinarima tijekom posjet otoku Robben, emocionalnom vrhuncu svoje predizborne kampanje. Gotovo svatko tko susretne Mandelu zapazi kod njega zapanjujuće odsustvo gorčine nad prošlošću. Njegova posvećenost rasnom izmirenju koje će izliječiti ožiljke apartheida je stvarna. U razgovoru, on će često previdjeti uniformu svojih zatvorskih čuvara kako bi naglasio njihovu humanost. On vidi dobre strane kod ljudi koje radikalniji borci za slobodu ne mogu ni pogledati. Za svoju inauguraciju pred mnoštvom svjetskih čelnika u Pretoriji, Mandela je posalo posebnu pozivnicu svom nekadašnjem bijelom tamničaru s otoka Robben, Jamesu Gregoryu. Prijatelji ga obožavaju. Politički protivnici nalaze da se teško boriti s njim. Ljudi govore o njegovoj humanosti, ljubaznosti, pažnji i dostojanstvu. Njegovo pamćenje lica, imena i događaja i njegova očita briga impresioniraju i one koji su ga samo nakratko sreli. Kada je dopisnik BBC-a John Harrison poginuo u sudaru, prateći nemire u Bophuthatswani, Mandela je, iako opterećen s jednom od najtežih predizbornih kriza, bio je jedan od prvih koji su telefonirali njegovoj udovici Penny, razgovarajaući s njom pola sata. "On ima besprijekorne manire i uzima na sebe veliki dio tereta da bi sačuvao prijateljstvo. Ni jedna osoba koju znam ne ostavlja takav dojam kad ulazi u prostoriju", kaže bivši čelnik Demokratske stranke Zach de Beer. "Gotovo ste definirali riječ karizma kada kažete da je to jedna od Mandelinih kvaliteta. Godinama sam bio hipnotiziran mitom Mandele", kaže bivši politički zatvorenik Carl Niehaus, sada parlamentrani zastupnik ANC-a, i dodaje: "No čovjek je veći od mita". Mnogi se čude njegovoj energiji. Ne mijenjajući navike iz svojih mladih godina kada je boksao u teškoj kategoriji, ustaje između 4 i 5 ujutro i vježba na svom sobnom biciklu. Radni mu dan traje do kasno, često i do iza ponoći. Pije malo alkohola, jede zdravo, s puno voća u svojoj ishrani i militantni je antipušač. Neki prijatelji strahuju da se izlaže prevelikim naporima za svoju dob, no Mandela na to sliježe ramenima. Jednom je zapadnom diplomatu, svom prijatelju, kazao da njegovo tijelo nije bilo korišteno 27 godina, pa je još obilje preostalo za trošiti.#L# (Hina) dh dh 100745 MET may 94 100745 MET may 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙