Nadnaslov:Hoće li Berlusconi uspjeti ostvariti izborno obećanje?
Naslov: Italija priprema novo gospodarsko čudo
Podnaslov:Oni koji su TV-magnatu i novopečenom političaru dali
podršku na izborima očekuju sada da se ispune obećanja o
gospodarskom čudu, a da se ono stvarno i očekuje pokazuju
rezultati na milanskoj Burzi koja je posljednjih dana
zabilježila takav obujam poslova da je od drugorazredne
postala jednom od najznačajnijih burzi. Da li je za takav
'boom' zaslužna pobjeda desnice ili općenito bolje stanje
talijanske privrede kao rezultat uspješne politike vlade
premijera u odlasku Ciampija?
Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR
RIM - Bivši guverner Banco d'Italia (Narodna banka Italije) Carlo
Azeglio Ciampi točno je godinu dana bio na čelu talijanske vlade.
Šef talijanske države Oscar Luigi Scalfaro najvjerojatnije će u
srijedu 27. travnja, na osnovu rezultata parlamentarnih izbora i
konzultacija s vođama svih stranaka, mandat za sastav nove 53. vlade
talijanske Republike povjeriti poduzetniku i tv-magnatu Silviju
Berlusconiju, koji je prije nekoliko mjeseci ušao u politiku sloganima
osobenim nogometnim navijačima. Svoju stranku nazvao je Naprijed
Italija, pokličem kojim navijači bodre nogometaše, a poslaničku grupu
u kojoj su i ostale stranke Pola sloboda, kako je nazvan onaj stvoren
na desnici, nazvao je Azzuri (Modri), kako se nazivaju talijanski
reprezentativci.
"Za novo talijansko čudo" bio je slogan kojim se Berlusconi
predstavio talijanskim biračima, a sada oni koji su mu dali svoju
podršku očekuju čuda.
Da se od nove ili druge Republike, kako je nazvana ova poslije
parlamentarnih izbora od 27. i 28. ožujka, očekuju čuda pokazuju i
rezultati na burzi u Milanu. Kupoprodaja dionica na ovoj talijanskoj
burzi premašila je sva predviđanja, sve rekorde, tako da je ona po
poslovima od drugorazredne postala jednom od najznačajnijih burzi,
prestigavši i onu u Parizu.
Proteklih dana na milanskoj se Burzi kupovalo i prodavalo u dnevnom
iznosu do dvije tisuće milijardi lira, a samo prije nekoliko mjeseci
dnevna kupoprodaja dionica nije prelazila 500 milijardi lira.
Osim toga, milanska je Burza 15. travnja doživjela svoj "Big Bang",
odnosno prešla je potpuno na elektroniku. Nestali su oni tradicionalni
vikači. Dva dana poslije "Big Banga" elektronski uređaji su stali,
"pregorjeli" od prevelikog posla. Programi za burzovno mešetarenje
preko kompjutora nisu mogli izdržati toliki posao koliki je bio
interes u Italiji i svijetu za dionicama talijanskih tvrtki.
Da li je uzrokom takvog "booma" milanske Burze pobjeda desnice ili
pak općenito bolje stanje talijanske privrede?
Međunaslov: Recept Ciampijeve vlade ne bi se smio napustiti
Vlada premijera Ciampija ostvarila je bez sumnje odlične rezultate, a
prema nekim ocjenama, kao što je ona dobitnika Nobelove nagrade za
ekonomiju Franca Modigllianija, profesora u SAD-u, i bolje od
očekivanoga. Na osnovu prošlogodišnjih rezultata Modiglliani predviđa
da će u ovoj godini u Italiji bruto nacionalnih dohodak, dakle
bogatstvo jedne države, porasti za dva posto, da će državni deficit
biti smanjen, da će inflacija doći na oko tri posto (upravo je pala na
ispod četiri posto) itd.
Koji je bio recept Ciampijeve vlade? Ona je uspjela doći do suglasja,
zajedno sa sindikatima i poduzetnicima, za smanjenje cijene rada.
Takav sporazum nije uspjela ostvariti niti jedna vlada do sada, a
Modiglliani kaže kako bi bila najveća glupost nove vlade ako bi ona
taj pregovarački stol za kojim sjede tri strane (poduzetnici,
sindikati i vlada) razbila.
"Samo zahvaljujući zajedničkim pregovorima biti će moguće
programirati daljnje smanjenje inflacije i jamčiti plaće preko
politike tržišta novca. Glavni uzrok ekonomske krize u Italiji je bio
taj što su u posljednjih dvadeset godina sindikati pogrešno držali da
je politika plaća varijabila neovisna u odnosu na cijene. Stara logika
sindikata bila je usmjerena prema većem porastu plaća od
produktivnosti što je neminovno dovelo do povećanja inflacije, a time
smanjenja konkurentnosti talijanskih proizvoda u inozemstvu.
Optimistička predviđanja su moguća pod uvjetom da nova vlada bude
poštena i efikasna", kaže Modiglliani.
Bez obzira na vidljive rezultate koje je Ciampijeva vlada postigla na
polju ozdravljenja gospodarstva, to joj pobjedničke stranke,
razumljivo, ne žele priznati. Početak gospodarskog rasta pobjednici bi
htjeli pripisati sebi. U međuvremenu Berlusconi razmišlja kako
obećanje provesti u djelo.
Modiglliani kaže da bi se državni deficit mogao smanjiti promjenom
mirovinskog sustava, ali ne njegovom potpunom privatizacijom, kako
neki predviđaju. Država ipak mora brinuti da ljudi imaju određenu
mirovinu koja im može jamčiti dostojan život.
Zanimljivo je međutim ono što je u ponedjeljak, 25. travnja, otkrio
list "Corriere della Sera", odnosno da neki ekonomski stručnjaci iz
Berlusconijeve momčadi proučavaju gospodarsko čudo Novog Zelanda. U
posljednje dvije-tri godine Novi Zeland je ostvario velike rezultate u
gospodarskoj obnovi i taj recept, navodno, priprema Berlusconi za
Italiju.
Međutim, taj će recept na Apeninskom poluotoku vjerojatno izazvati
pravi šok. Praktički bi država trebala biti upravljana kao privredna
tvrtka, proračun kao bilanca poduzeća itd. Narodna banka bi trebala
biti potpuno neovisna od vlade (u Italiji, Njemačkoj i drugdje ona to
već jest, ali osluškuje bilo cijelog društva) i, bez obzira na to
kakve bi posljedice mogla izazvati neka njezina odluka, osnovno joj
mora biti da onemogući inflaciju. U Novom Zelandu inflacija je sa
gotovo 10 posto 1990. pala na 1,3 posto 1993. godine.
Priprema li novi premijer Berlusconi najprije šok, pa tek onda čudo?
Hoće li do čuda opstati?
(Hina) br
261130 MET apr 94
26HHMM MET apr 94
SKV: Hrvatska u 12,30 sati
SKV: Sport u 12.30 sati
Potpuno lokalizirani požari oko Los Angelesa, tri tjedna nakon izbijanja
SKV: Svijet u 12,30 sati
Njemačka: Osuđen ugostitelj hrvatskog porijekla koji je uz pizzu prodavao kokain
SDP: Restović i Baranović kandidati za šibenskog gradonačelnika i župana
Prosvjedovalo 500-tinjak građana, kirurg poručio: U bolnici je neviđena kriza
Umro bivši njemački predsjednik Horst Koehler
Grbin: Briga o djeci je naš prioritet
PU: Promet u maloprodaji 19 posto veći nego 24. 1. ali i 44 posto manji nego 17. 1.