INTERVIEW HRVATSKOG PREDSJEDNIKA TUĐMANA RADIO TELEVIZIJI BIH

ZAGREB, 16. travnja (Hina) - "Oživotvorenje washingtonskih sporazuma, sporazuma o federaciji hrvatskoga i bošnjačko-muslimanskog naroda u okviru BiH te pitanja o stvaranju konferederacije Federacije BiH i Republike Hrvatske" teme su o kojima će se razgovarati tijekom predstojećeg posjeta predsjednika Republike Hrvatske Sarajevu, izjavio je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u današnjem interviewu Radio Televiziji BiH. Upitan kakve su perspektive oživotvorenja washingtonskog sporazuma predsjednik Tuđman je odgovorio: "Mislim da su perspektive dobre zbog toga što su se u washingtonskom sporazumu uskladili bošnjačko-muslimanski i hrvatski interesi u BiH i ti bošnjačko-muslimansko hrvatski interesi s interesima hrvatske države. Štoviše, ti su se interesi uskladili s interesima zapadnoga svijeta koji nije htio dopustiti ostvarenje velikosrpskih planova o uključivanju BiH u veliku Srbiju, ali isto tako nije htio dopustiti, kakvih je tendencija bilo, ekstremno fundamentalističkih mudžahedinskih, za stvaranje neke islamske države u Bosni, u Europi". "Prema tome, s ovakvim sporazumom o bošnjačko-muslimansko hrvatskoj federaciji te o njezinoj konfederaciji s Republikom Hrvatskom, poklopili su se hrvatsko muslimanski interesi s interesima zapadnoga svijeta da se tu stvore pretpostavke za jedan demokratski poredak, za vezivanje Bosne i Hercegovine za zapadnu civilizaciju, nasuprot težnjama da se stvori velika Srbija, ili nasuprot nekim ekstremističkim shvaćanjima da bi se mogla ostvariti i fundamentalistička islamska država. I u tome su jamstva za oživotvorenje toga sporazuma", kazao je dr. Franjo Tuđman. Na pitanje zašto do njegova posjeta Sarajevu dolazi tek sada, dvije godine nakon što je Republika Hrvatska priznala Bosnu i Hercegovinu, a predsjednik Izetbegović u međuvremenu je više puta boravio u Zagrebu, predsjednik Tuđman kazao je da su razlozi čestih dolazaka Izetbegovića u Zagreb bili ti što je Hrvatska bila oslonac Vladi BiH i uopće BiH u njezinoj borbi za opstojnost. Hrvatska je u cjelini pružila ne samo gostoprimstvo Aliji Izetbegoviću nego je omogućila da se BiH organizira za obranu od agresora, istaknuo je predsjednik Tuđman. "U takvim okolnostima u kakvim je bila BiH, Izetbegović me nije pozvao niti sam u takvim okolnostima mogao doći", dodao je hrvatski predsjednik napominjući da čak i ovaj sadašnji posjet dolazi u pitanje s obzirom na prilike. Na pitanje zašto na jednom od prijašnjih ženevskih sastanaka nije prihvatio prijedlog Alije Izetbegovića koji je, ustvrdila je novinarka RTV BiH, sličan sporazumu potpisanom u Washingtonu, predsjednik Tuđman rekao je kako nije riječ o istim prijedlozima. "U washingtonskim sporazumima ogleda se kontinuitet hrvatske politike", istaknuo je predsjednik Tuđman podsjetivši da su hrvatska politika i on osobno bili za ostvarenje Cutilierova prijedloga o kantonalnom uređenju BiH. "Bili smo i zato da se nađe političko rješenje za ratnu krizu u BiH i na Vance-Owenovom prijedlogu o provincijalnom uređenju BiH", dodao je. "Kad je sve to padalo u vodu, kad je nasuprot tome došlo do izdvajanja srpske republike u BiH, i kad su se javljale ideje da se i Muslimani organiziraju kao posebna republika, posebna država, stvarala se, u otporu agresiji Srbije, i Hrvatska Republika Herceg-Bosna", kazao je predsjednik Tuđman istaknuvši da HR Herceg-Bosna nije bila izraz otpora bosanskih Hrvata prema Bosni i Hercegovini. Alija Izetbegović je dao prijedlog da se ide na uniju srpske republike i jedinstvene hrvatsko-muslimanske republike, podsjetio je predsjednik Tuđman, dodajući da je to nešto sasvim drugo u odnosu na washingtonski sporazum o federaciji BiH. "Nasuprot tome, predlagao sam konfederaciju BiH i Republike Hrvatske te najužu suradnju između hrvatske i muslimanske republike u BiH, a s tim sam prijedlogom izašao i na Berlinskom sastanku", podsjetio je. Upitan koje su trenutačno najproblematičnije točke u odnosima BiH i Republike Hrvatske predsjednik Tuđman je odgovorio da prije svega treba riješiti neka materijalna pitanja. "Hrvatska je zbrinula nekoliko stotina tisuća izbjeglica iz BiH od kojih je više od polovice Muslimana, i u tome je imala goleme materijalne izdatke", napomenuo je dr. Tuđman. Pretpostavke za oživotvorenje federacije u BiH, predsjednik Tuđman ipak je istaknuo kao bitnije, kao i pronalaženje najboljih mogućih načina konfederalnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske na gospodarskom, kulturnom i sveukupnom planu. Na pitanje kada se može očekivati i konfederacija Federacije BiH s Republikom Hrvatskom, predsjednik Tuđman je kazao da će to biti "onda kada se ostvari federacija u BiH i kad se postigne političko rješenje krize u BiH u cjelini". Na konstataciju novinarke RTV BiH da se neke izjave predsjednika Tuđmana i njegovih suradnika ponekad u Sarajevu shvaćaju kao miješanje u unutarnje stvari BiH, predsjednik Tuđman upitao je je li miješanje u unutrašnje stvari BiH to što je Hrvatska omogućila Bosni i Hercegovini obranu, te pomoć u organiziranju obrane. "Da li je miješanje to što smo primili nekoliko stotina tisuća izbjeglica iz BiH ili to što smo morali dati pomoć hrvatskom narodu u BiH da bi se obranio od srpske agresije u ono vrijeme kada Muslimani još nisu bili spremni i nisu vjerovali u napad jugokomunističke armije", upitao je Predsjednik. "S područja BiH koja nisu bila spremna za obranu od srpske agresije bila su ugrožena hrvatska područja", kazao je predsjednik Tuđman dodajući, "morali smo se umiješati da bismo obranili hrvatsku Republiku, a isto tako da bismo dali pomoć hrvatskom narodu koji je bio genocidno ugrožen, kao što je kasnije bio i muslimanski narod". "Radilo se o tome da li će BiH potpasti u sastav velike Srbije i u tom sklopu vodili smo razgovore s Izetbegovićem i drugim muslimanskim čelnicima", kazao je predsjednik Tuđman, podsjetivši da je 12. srpnja 1992. potpisan sporazum o vojnoj suradnji na pograničnim područjima Bosne i Hercegovine te Hrvatske. "Mi smo tada predlagali i izravni vojni savez kojeg sarajevska vlada nije prihvatila". Riječ je o pomoći u obrani BiH od srpske agresije kako bi se stvorili uvjeti za očuvanje BiH, zaključio je predsjednik Tuđman. Na ponovnu konstataciju novinarke RTV BiH da je stvaranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne shvaćano u Sarajevu kao namjera podjele Bosne i Hercegovine, predsjednik Tuđman je podsjetio da prijedlozi o kantonalnom ili provincijalnom uređenju nisu naizlazili na prihvaćanje sve tri strane. "Nasuprot težnji Srba da se izdvoje kao posebna republika, i znatnom opredjeljenju muslimanskog vodstva da idu na stvaranje svoje republike, Hrvati su morali ići na stvaranje svoje HR Herceg-Bosne. Ona je nastala u otporu srpskoj agresiji i da nije bilo tog otpora čitava bi BiH vjerojatno pala u šake velike Srbije", istaknuo je predsjednik Tuđman. Podsjetio je da je 14. rujna 1993. u Ženevi s Alijom Izetbegovićem potpisan sporazum o suradnji HR Herceg-Bosne i muslimanske republike u okviru Unije, te da je potpisan i tajni sporazum o konfederaciji tih republika s Republikom Hrvatskom. "Dva dana kasnije, 16. rujna, muslimansko vodstvo je potpisalo sporazum sa Srbima u kojem se zapravo predviđao raspad BiH. Njime bi se, u slučaju razlaza Unije, prava RBiH prenosila na muslimansku republiku", dodao je dr. Tuđman. Predsjednik Tuđman kazao je također kako mu je od strane najodgovornijih u muslimanskom vodstvu rečeno da može proglasiti pripojenje Herceg-Bosne Republici Hrvatskoj, s tim da srednje Bosna ostane u okviru muslimanske republike. "To nisam prihvatio jer sam vodio računa i o hrvatskom narodu izvan HR Herceg-Bosne i jer sam smatrao da postoje dublji strateški interesi nego što je pripajanje", istaknuo je. Upitan bi li iz sadašnje perspektive mijenjao nešto u svojoj politici prema BiH, hrvatski predsjednik dr. Tuđman je kazao kako ništa ne bi mijenjao već bi želio da u bošnjačko-muslimanskoj politici prevladaju one ideje o nužnosti bošnjačko-muslimanskog i hrvatskog savezništva, da se eliminiraju oni koji su tvrdili čak da je pogrešno što su Muslimani išli u savez i pregovarali s Hrvatima, te da dođu do izražaja one tendencije bošnjačko-muslimanskih čelnika, i političkih i kulturnih, koji su se zauzimali za to da su Muslimani povijesno vezani s hrvatskim narodom svojim podrijetlom i svojim jezikom. Na pitanje kako doživljava svoj skorašnji posjet Sarajevu, predsjednik Tuđman odgovorio je da ide ne samo s radošću nego li i s osjećajem da time ispunjava onu politiku koju je vodio od samoga početka i onu politiku za koju su se zauzimali dalekovidni ljudi, i hrvatski i muslimanski. "Moj posjet Sarajevu, Bosni i Hercegovini, bit će nastavak upravo tih i takvih tendencija o svijesti da bez rješavanja naše budućnosti, u tom sklopu kakav je predviđen washingtonskim sporazumom, ne bi bilo mirnog suživota na ovom tlu jugoistočne Europe, i bez toga ne bi bio moguć novi međunarodni poredak, ne samo na tlu bivše Jugoslavije, nego li i mir u ovom dijelu Europe", kazao je predsjednik Tuđman. "S tim osjećajem povijesne nužnosti oživotvorenja takvog jednog suživota kakav je predviđen washingtonskim sporazumom, odlazim u Sarajevo s nadom da će taj moj posjet pridonijeti upravo oživotvorenju, ozbiljenju tih ideja, prema tome, i što skorijem izlasku iz, ne samo političke, nego i ratne krize u kojoj se sad nalazimo i s kojom je zaokupljen čitav svijet. Čitav svijet i traži od nas da to učinimo", kazao je, uz ostalo, na kraju interviewa za Radio Televiziju Bosne i Hercegovine predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina) ps sp 162255 MET apr 94 16HHMM MET apr 94