KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (II)

ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj je konferenciji, odgovarajući na pitanje o mogućnosti konfederacije bosanskih Srba sa Srbijom, nakon što bi pristali na federaciju BiH, i slijedom toga povezanosti rješenja UNPA zona u Hrvatskoj s takvim rješenjem u BiH, istaknuo da ta pitanja nisu povezana. On je pojasnio da se u BiH radi o tri konstitutivna naroda, a srpska etnička zajednica u Hrvatskoj je manjina, kojoj po nikakvim međunarodnim konvencijama, pravilima i običajnom pravu, nije dozvoljeno pravo na samoodređenje. "To su područja koja su uvijek bila u sastavu Hrvatske i nikada u sastavu Jugoslavije ili Srbije", kazao je dr. Tuđman. Dodao je da je ta dva pitanje nepotrebno povezivati, osim u onom dijelu koji ovisi o vojnom i političkom rješenju krize na području čitave bivše Jugoslavije. Predsjednik Tuđman opovrgao je da je u interviewu Reuteru rekao da bi se moglo dogoditi da Srbi uđu u federaciju BiH i u isto vrijeme u konfederaciju sa Srbijom, odnosno SR Jugoslavijom. "Nasuprot, rekao sam da takvo nešto nije zamislivo, ali bi vjerojatno u budućnosti moglo biti da jedan dio koji Srbi u BiH drže pod kontrolom uđe u konfederaciju sa Srbijom, odnosno SRJ", kazao je dr. Tuđman, niječući da bi takvo što značilo povratak u Jugoslaviju. Zamoljen da komentira sumnje koje su se u svjetskim medijima pojavile oko ostvarenja sporazuma iz Washingtona, a koje proizlaze iz toga što nije određeno vrijeme za ostvarivanje sporazuma, predsjednik Tuđman je kazao da mu te "špekulacije nisu poznate". Svakako da je prijelazno razdoblje neizbježno, a koliko će trajati ovisi o mnogo čemu i teško je prognozirati, istaknuo je dr. Tuđman, naglašavajući da će Hrvatska i zapadni saveznici nastojati da to razdoblje bude što kraće. Na pitanje kako ocjenjuje trenutni razvoj stanja u BiH, hrvatski je predsjednik odgovorio da je primirje između Muslimana i Hrvata nastupilo, da nema više međusobnog ratovanja, da razmjenjuju zatočenike. Ocijenjujući da možemo biti više nego zadovoljni takvim razvojem događaja, dr. Tuđman je rekao da je na putu sređivanje i uređivanje međusobnih hrvatsko-muslimanskih odnosa, a njima zajedno i međunarodnim čimbenicima predstoje pregovori sa Srbima, kako bi se i oni privolili da prihvate rješenje koje bi značilo okončanje rata. Na pitanje kakav je odgovor Vijeća sigurnosti glede hrvatskog zahtjeva za kontrolu granica između Hrvatske i Srbije i Hrvatske i dijela BiH koji kontroliraju Srbi, predsjednik Tuđman je kazao da su za to pokazali razumjevanje i glavni tajnik UN i njegovi suradnici te Vijeće sigurnosti. "Taj zahtjev traži da UNPROFOR bude osposobljen za provedbu te zadaće", rekao je dr. Tuđman napominjući da je iznio i mišljenje da ne bi trebalo povećavati brojno stanje UNPROFOR-a, nego da bi trebalo izvršiti pregrupiranje mirovnih snaga na one točke s kojih se mogu kontrolirati granice. "Također sam kazao da bi trebalo predvidjeti i zračnu potporu NATO-a, ako bi te snage bile ugrožene i sprečavane u takvoj kontroli granica. To će biti razmotreno sasvim sigurno i u Vijeću sigurnosti koje mora donijeti odluku o novom mandatu UNPROFOR-a. Budući da sad imamo povoljnu političku klimu i da bi to bilo bitno za rješavanje ne samo UNPA zona nego i ukupne krize u bivšoj Jugoslaviji očekujemo da će Vijeće sigurnosti izići u susret i u određivanju novog mandata donijeti takve odluke koje bi osposobile snage UNPROFOR-a za provedbu Vanceova plana i svih rezolucija Vijeća sigurnosti, naročito 769 o kontroli granica, 871 koja je sveobuhvatna", kazao je dr. Tuđman. Zamoljen da komentira navode beogradskog radija prema kojemu postoji načelna suglasnost zapadnih sila "da se Srbiji da Baranja za krajine, za mir", predsjednik Tuđman je upitao "čija to načelna suglasnost postoji?". "U svakom slučaju nikakve takve pomisli sa naše strane da bi uopće pristali na razgovore o tome ne može biti", ustvrdio je dr. Tuđman dodajući da će na razgovorima u ruskoj u ambasadi, osim predstavnika Rusije na njegov prijedlog sudjelovati i predstavnici SAD-a. Na pitanje da li je u razgovorima bilo riječi o ulasku Hrvatske u NATO pakt i da li će Hrvatska kao vojne baze dati otoke Vis i Lastovo, predsjednik Tuđman je kazao da je u SAD-u razgovarano o svim bitnim pitanjima za Hrvatsku. "Hrvatska će imati potporu za pristup 'Partnerstvu za mir', a sve ostalo je problem zajedničkih interesa i vojnih tajni", rekao je hrvatski predsjednik. "Bitno je", istaknuo je, "da Hrvatska treba saveznike i da ih je našla, a takva Hrvatska potrebna je i najvažnijim međunarodnim čimbenicima pa i SAD-u. I to je ono na čemu mi gradimo svoju politiku", kazao je dr. Tuđman dodajući da je Hrvatska svojom dosljednom i razboritom politiku zadobila saveznike, ali i saveznici trabaju Hrvatsku i računaju s njom kao čimbenikom ne samo za postizanje mira nego i za stvaranje novog međunarodnog poretka na tlu bivše Jugoslavije i na jugoistoku Europe. Predsjednik Tuđman zamoljen je da komentira u javnim medijima iznesene zahtjeve iz državnog i stranačkog vrha za odstup ministra obrane Gojka Šuška "zbog navodnog neslaganja s politikom ili pak sumnje da je neće uredno provoditi". "Zahtjevi za smjenjivanje ministra Šuška nisu došli iz državnoga vrha, već su došli od pojedinaca i politikanata i dobit će političku ocjenu, i razumje se, neće utjecati na promjenu državne politike", kazao je dr. Tuđman. Naglasio je da je ministar Šušak bio na tako važnom resoru i imao njegovo puno povjerenje u vođenju Ministarstva obrane kao i u delikatnom trenutku Hrvatske kada je trebalo pružati potporu hrvatskom narodu u BiH. "Ti zahtjevi mogu dolaziti od onih koji se s tom i takvom politikom nisu slagali ili pak iz osobnih razloga", ocijenio je dr. Tuđman. Predsjednik Tuđman ujedno je opovrgao kuloarske najave o smjenama u hrvatskoj Vladi. Na upit o današnjem građanskom prosvjedu zbog razgovora u ruskom veleposlanstvu pod parolom da se ne želi razgovarati s ratnim zločincima, dr. Tuđman je rekao da s prosvjedom građana nije upoznat, no "mogu pretpostaviti da ima takvih koji drže da ne treba razgovarati s ratnim zločincima". "No, s njima pregovaraju i službeni predstavnici i Europske unije i najvećih europskih sila, a i glavna velesila. Prema tome i mi smo prisiljeni razgovarati, što više i voljni razgovarati da ne bi imali više žrtava. Razumijem gnjev naših ljudi, jer ga dijelim i sam, ali politika se vodi osim sa srcem i sa razborom", kazao je, uz ostalo, hrvatski predsjednik. (Hina) shš bn ds 221619 MET mar 94 221619 MET mar 94